U Republici Srpskoj samo je u julu i avgustu u saobraćajnim nesrećama smrtno stradalo 36 ljudi, dok su od početka godine saobraćajke odnijele 82 života.

To, praktično, znači da je u ovoj godini u prosjeku svaki treći dan na našim putevima ugašen jedan život.

Podaci Agencije za bezbjednost saobraćaja RS pokazuju da je za osam mjeseci 2019. u udesima u Srpskoj teško povrijeđeno 375 osoba.

U najvećem broju slučajeva ginu mladi ljudi, a najčešći uzrok nesreća sa smrtno stradalim i teško povrijeđenim je brza vožnja, dok su u tom pogledu posebno problematični upravo ljetni mjeseci.

Kazaljka koja pokazuje brzinu ostala je “zakucana” na 205 kilometara na sat u nesreći u kojoj su 3. avgusta, u 2.15, poginuli rođaci Dragan (28) i Nemanja (22) Janković iz Čelinca, kada su automobilom “audi 4” s mosta sletjeli u rijeku Ukrinu.

Početkom jula, vraćajući se iz noćnog izlaska, živote su izgubili Milan Golubović (24), Saša Kudra (24) i Mišo Vujmilović (25), sva trojica iz opštine Laktaši. Poginuli su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila oko 3.30 na lokalnom putu u mjestu Kukulje kod Srpca, kada je vozač izgubio kontrolu nad “sitroenom” i sletio s puta.

Ovo su samo neke od stravičnih saobraćajki u kojima su, vraćajući se kućama u sitne sate, živote izgubili ljudi tek zagazili u treću deceniju.

Iz Agencije za bezbjednost saobraćaja RS poručuju da nivo bezbjednosti saobraćaja u Srpskoj nije na zadovoljavajućem nivou.

Naime, uprkos pooštravanju kazni za nesavjesnu vožnju, u Srpskoj se gotovo svakodnevno dešavaju saobraćajke, u kojima nerijetko ima teško povrijeđenih i poginulih, prvenstveno mladih ljudi.

Milija Radović, predsjednik ABS RS, kaže da se svaka četvrta nezgoda s poginulima dešava između ponoći i četiri sata ujutru.

– Mladi ljudi su tad najkativniji, a posebno je kritično tokom ljeta. Analiza Puteva RS pokazala je da je, u periodu od ponoći do četiri sata ujutru, na našim putevima od tri do pet odsto ukupnog broja vozila. Međutim, za to vrijeme se desi čak 25 odsto saobraćajnih nesreća, što potvrđuje koliko je ovaj period opasan, a karakterišu ga brza vožnja, umor, alkohol. Tu je i vršnjački uticaj, koji može da ima jako negativne posljedice. Primjera radi, u SAD je početnicima zabranjeno da voze osobe svoga godišta – ističe Radović za Srpskainfo.

Podsjeća da mlade, takođe, karakteriše nedostatak i životnog i vozačkog iskustva.

– Uglavnom voze auto roditelja, i to u rijetkim prilikama, kad izlaze. Logično je da ne mogu da imaju iskustvo i da se snađu u situacijama kada su otežani uslovi vožnje. A veći broj saobraćajki se dešava na suvom kolovozu, ali pri velikoj brzini. Jasno je da moramo da mijenjamo zakon. Slovenija, naprimjer, ima dobar model – kad položite vozački, u naredne dvije godine morate se javiti na školu bezbjedne vožnje. Onda idete na poligon gdje stičete dodatna iskustva, poput vožnje na klizavom kolovozu, vožnje u krivinama i slično. A u ovu školu neće niko ići dobrovoljno, pa to mora da bude predviđeno zakonom. Dalje, dobra praksa je i stepenovanje vozačke dozvole, što znači da mladi vozači ne mogu da voze noću, preko određene brzine i slično. Dakle, u vožnji treba proći par nivoa, a ne da se sva prava dobiju odjednom. Naš zakon jeste uveo određena ograničenja, ali ona ne daju dovoljno rezultata, pa treba razmišljati o drugim načinima kako mlade zaštititi od njih samih – poručuje Radović.

Neke od mjera su oduzimanje vozačke dozvole za prekoračenje brzine za 20 kilometara na čas i privođenje pijanih vozača u policiju radi triježnjenja.

Najveći problem neprilagođena brzina i alkohol

Neprilagođena brzina uzrok je preko 50 odsto nesreća sa poginulima, te 44 odsto saobraćajnih nezgoda sa teško povrijeđenim osobama. Oko 30 odsto ljudi pogine zbog slijetanja vozila sa puta, dok svaku desetu saobraćajku skrive pijani vozači.

Posebno zabrinjava podatak da u nesrećama sa smrtno stradalim licima svaki četvrti poginuli ima od 21 do 30 godina.

– Zakon treba mijenjati u pravcu pooštravanja kazni, odnosno povećanja broja kaznenih bodova, oduzimanja vozačke na duži period u slučaju najtežih prekršaja, oduzimanja vozila kao opasne stvari. Sa ovim su se složili svi članovi Savjeta za bezbjednost saobraćaja RS, a prijedlog će ići Ministarstvu komunikacija i transporta BiH. Takođe, MUP RS je predložio određene izmjene Zakona o bezbjednosti saobraćaja RS. Međutim, same kazne ne mogu riješiti problem. Neophodne su nam preventivne kampanje, dok se, s ciljem postizanja boljih rezultata, u bezbjednost saobraćaja mora ulagati. Takođe, treba imati na umu da se mladi ne boje smrti, jer misle da se to dešava nekom drugom, ali se boje invaliditeta. Zato su nam potrebne kampanje u kojima će ljudi koji su stradali predstaviti mladima svoja iskustva – kaže Radović.

/Srpskainfo/

O portalu

Portal Micro mreža je dio Udruženja građana Mikro mreža i kao takav djelujući na teritoriji Bosne i Hercegovine nastoji da promijeni sliku u svakodnevnom informisanju građana ove zemlje. 

Na ovom portalu će se ravnopravno predstavljati svi segmenti društva, i svaki pojedinac će dobiti svoj medijski prostor ukoliko mu je neophodan.

Pišite nam

Kontakt informacije

78400 Gradiška, RS - BiH
+38763/933-787
micromreza(@)gmail.com
redakcija(@)micromreza.com
info(@)micromreza.com

Najnovije vijesti

21
okt2019

Prijavi se na Mural kamp ''Kad...

Voliš li koristiti boje i kistove kako bi iskomunicirao/la važne poruke?

21
okt2019

Foto dana: U Gradišci izmjeren...

Danas je u Republici Srpskoj bilo sunčano vrijeme, a zabilježene su, za ovo doba godine, veoma viso...

21
okt2019

"Onomatobleja Show"...

Da li su Srbi samo hrabri i rodoljubivi, Bošnjaci samo dobroćudni i gostoljubivi, a Hrvati kulturni...

21
okt2019

Gosti došli turistički

Kakva fantastična nedjelja je iza nas terenima širom dobojskih, derventskih, teslićkih, šamačkih i...