Božić je najradosniji hrišćanski praznik, a za mene lično Badnji dan je dan kada sreći nema kraja i dan danas. Božić u mojoj kući jeste vezan za pravoslavnu vjeru ali on suštinski ima neku čudnu dimenziju, jer se samo tih dana dešavaju neke stvari koje i nisu baš karakteristične za pravosljavlje.

Recimo ogledanje u medu, hodanje oko stola, pravljenje i konzumacija sarme, svjetlo u hodniku, čitanje slave, a svmu ovome prtehodi pečenje pečenice i Badnji dan koji ima tri segmenta - Badnje jutro, Badnji dan, i Badnje veče.

Badje jutro kreće prije svitanja, gdje se po mraku ide usjeći badnjak, koji je "zagledan" dan prije. Badnjak se treba posjeći iz tri zamaha, posipa se kukuruzim i nosi u kuću. Često se zna desiti da oni neiskusni umjesto badnjaka usjeku cer ili da se vrate kući nakon dva-tri sata kada je davno svanulo, jer badnjak nije lako naći. On raste na obroncima šuma, njiva, kraj kanala i obično je trnovit teren oko njega.

Nakon toga nosim badnjak u kuću, ulazim na vrata i majka me zasipa kukuruzima, kraj ikone kači grančicu, pa mi čestita Badnji dan. To bi bio neki prelaz između Badnjeg jutra i Badnjeg dana, jer slijedi pečenje pečenice, gdje se skupljamo svi. Uža porodica i prijatelji koji ne peku pečenicu obavezno dođu pa zasjednemo, dok s komšijama obilazimo krugove. Neko je nastavio prije, neko kasnije, pa onaj ko je zadnji nastavio, kod njega se i zalomi. Pjesma se ori čitav dan na sve strane i pjesma u pravoslavlju ima poseban značaj.

Obično se pečenica zgotovi do šest sati, kada se ukućani sele u kući na zajedničku posnu večeru. Dok sam bio mlađi vozili smo badnjak po selu, na minus dva ili pet, pa do crkve gdje se uz liturgiju vršilo nalaganje badnjaka. Obično bih poslije toga bio prehlađen pet-šest dana. Da mi sada neko da milion maraka ne bih mogao to ponoviti ali se tog vremena rado sjećam.

Badnje veče počinje večerom, koja sadrži ribu oslić ili šaran najčešće, grah prebranac, rotkva, pečeni krompir pole i pita kromiruša. Nakon večere ide pijukanje, a pošto je kuća puna djece to bude pravi džumbus. Obično sam prije izlazio u grad pa čekao uranak, sada ili odem u crkvu ili ostanem da pomognem ukućanima oko finalnih priprema za Božić. 

Vodeći se onom kakav budeš za Božić bićeš čitavu godinu, gledam da se naspavam dobro. Tokom noći svjetlo obavezno ostaje upaljeno u hodniku sa oškrinutim vratima, što kako sam razumio simbolizuje svjetlost s kojom je Gospod stigao. 

Ujutru ustajemo oko pola sedam, taman pred svitanje. Spremamo se i silazimo kod mojih roditelja na doručak. Dok siđemo naziva se dobro jutro, pa kreće ceremonija. Prvo hodamo oko stola, tri kurga u desnu stranu, tri u lijevu. U desnu stranu muški članovi porodice su na čelu, dok su na čelu kretanja ulijevo žene. Nakon toga pale se tri svijeće, dok Bogomoljnica u pšenici stoji pored ikone i biva upaljena na samom početku. Potom ide kađenje, čitanje molitve, pa čitanje slave. Završni čin molitvenog dijela je poklanjanje i čitanje očenaša. 

Tada se mirbožimo, Hristo se rodi, vaistinu se rodi. Lomi se česnica, čemu prethodi okretanje udesno tru puta, a ja sam ove godine našao lovu. Servira se doručak, supa, sarma meso (pečeno i suvo), pita sirnica, salata od kiselih paprika i sira, kolači. Mrsi se pečenim mesom. Obično oko doručka na vrata nam dolazi položnik. On ima posebnu ulogu i mjesto u našoj kući. Komšija Nedeljko je preko 10 godina položnik kod nas. Uvijek dođe s nekom zanimljivom pričom, uzima svoje parče pogače i nazdravlja mome ocu, potom ide do šporeta, uzburkuje žar mašicama i izgovara riječi: koliko iskrica toliko srećica, koliko varnica toliko parica itd. Položnik biva nagrađen novcem, poklonima u kojima su najčešće slatkiši. Kao mali bio sam položnik komšijama Mandićima, gdje sam obavezno dobijao paketić.

Tokom dana mirbožimo se sa svima živima, koje sretnemo, nazovemo ili na bilo koji drugi način stupimo u kontakt s nekim drugim. 

Običaj u mojoj porodici potiče iz Donjeg Vakufa, odakle smo izbjegli. Po mnogo čemu se razlikuje od običaja koji su zastupljeni u Gradišci. Kada sam spomenuo pjesmu, njen značaj za pravoslavlje je nemjerljiv. Pjesma je sačuvala pravoslavlje u periodu kada su ove prostore pokorili Turci i kada se napravila pauza od 1463. do 1557. godine gdje je Mehmed Paša Sokolović dozvolio obnovu Pećke patrijaršije i obnove pravoslavlja. Pjesmom su se prenosila predanja, običaji, vjera i sve ono što je duh pravoslavlja. Zato kada Srbi pjevaju na ovim prostorima nemojte im zamjeriti.

Odoh kod punice na ručak.

HRISTOS SE RODI.

TAGS:

O portalu

Portal Micro mreža je dio Udruženja građana Mikro mreža i kao takav djelujući na teritoriji Bosne i Hercegovine nastoji da promijeni sliku u svakodnevnom informisanju građana ove zemlje. 

Na ovom portalu će se ravnopravno predstavljati svi segmenti društva, i svaki pojedinac će dobiti svoj medijski prostor ukoliko mu je neophodan.

Pišite nam

Kontakt informacije

78400 Gradiška, RS - BiH
+38763/933-787
micromreza(@)gmail.com
redakcija(@)micromreza.com
info(@)micromreza.com

Najnovije vijesti

29
jan2020

U Srpskoj nema razloga za pani...

Institut za javno zdravstvo RS u saradnji sa resornim ministarstvom i zdravstvenim ustanovama širom...

29
jan2020

Rasvijetljena provala u kuću u...

Rasvijetljeno je krivično djelo ''Teške krađe'' na području Policijske uprave Gradiška, saopšteno je...

29
jan2020

U prošloj godini gradiški vatr...

Pripadnici Profesionalne vatrogasne jedinice Gradiška u prošloj godini imali su pune ruke posla. Uku...

29
jan2020

Halo efekat i lažno Sunce

Znam, većini Vas prva asocijacija na zimu jeste snijeg.Kao jedna od posljedica postojanja kristalića...

Joomla! Debug Console

Sesija

Informacije profila

Iskorišćenost memorije

Upiti baze podataka