Imati 24. Godine, biti student četvrte godine Ekonomskog fakuletata Banjaluci, a u rodnim Barama kod Bosanskog Petrovca sa roditeljima raditi na razvoju farme koza nije baš uobičajeno morate priznati. Ovo je priča o prekrasnoj Lani Lukić zaista pravoj ljepotici koja na sajmu Zdravih domaćih proizvoda stoji na štandu sa vlastitim proizvodima - mlijeko, surutka, meki meki sir i nekoliko vrsta tvrdih sireva sa raznim dodatcima. Nisam siguran da li su posjetioci privučeni njenom ljepotom i osmijehom više uživali ili im je vise godilo kušanje kozijeg sira spremeljenog u poljoprivrednom gazdinstvu “Klekovača” po recertu njenih starih koji su njoj u amanet ostavili. Naslov ovoj priči dao je jedan kupac kojeg čuh kako kaže “Ne zna se ko je ljepši djevojka ili sir”.

Danas u vrijeme kada se mnogo kuka i razmišlja kako stvoriti osnovu za kvalitetan život, Lana je to već riješila kako reče slušajući srce. Naime ova djevojka znanja stečeno na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci već uspješno primjenjuje na porodičnoj farmi koza i polako svojim marketingom i kvalitetom sira stiče kupce za sve s vrste kozijeg sira koje porodica proizvede držeći 130 koza u rodnim Barama kod Bosanskog Petrovca. Lana kaže da je tamo u tom njenom rodnom selu sve čisto, prirodno, mirisno pa i kozije mlijeko je visokog kvaliteta, a od njega se na tradicionalni način po nepisanom receptu, onom što se sa koljena na koljeno prenosi, čisto bez ikakavih aditiva proizvodi kozji sir.

“Momentalno imamo 130 koza koje držimo u drvenom objektu a koje pasu mirisne trave na oko 650 metara nadmorske visine podno Klekovače, poje se na izvoru i birkaju travke po svojoj volji. E već to što sam pomenula je dovoljno da proizvod bude dobar. Dnevno muzemo oko 140 litara kozijeg mlijeka što je dovoljno za 15-ak kilograma sira. A sama tehnologija sira je to je otprilike ukratko ovako se to radi. Poslije muže mlijeko se ohladi pa se onda zagrijava ne nekih 75 stepeni, doda se prirodno sirilo, pa se poslije zgrusavanja iscijedi surutka, posoli se i stavlja u već pripremljene kalupe i nosi se na zrenje. Sir se poslija dva tri dana izvadi iz kalupa jer je zadržao željeni oblik i onda se svakodnevno okreće i kontroliše njegovo zrenje. Poslije pedesetak dana spreman je za konzumaciju odnosno može na tržište. Tad ga upakujemo u vakum ambalažu i šaljemo kupcima. Sve se to ćini vodeći računa da se ni jedna faza tehnološkog postupka ne preskoči jer kvalitet mora biti stalan a mi već radimo na dobijanju cetrifikata o kvalitetu pa je to kako se obično kaže “zabravljeno sa devet brava”, priča Lana dok se na štandu  posjetioci i kupci smjenjuju kušaju i hvale odličan koziji sir a muški svijet naročito onaj mlađi i pogled teško odvaja od Lane ali i sira kojeg ispitivački  sa osmijehom kušaju hvalići ga.  

Na pitanje kako ide prodaja dobijamo odgovor da je teško proizvesti  a prodaja ide odlično jer već imaju svoje kupce kako u nekim sarajesvkim i  banjalučkim marketima,i  dodaje da proizvode sir sa dodatkom bibera, čilija, bijelog luka,, maslina bez košpica, bundevinog sjemena  u maslinovom ulju i stalno eksermentišu sa novim okusima.Naglašava da je sebi napravila radno mjesto ida je čvrsto riješena da svoju farmu razvija , poveća proizvodnju a kupcima ponudi proizvod na koji je ponosna kako ona tako i njena cijela porodica koja je predana poslu koja s mnogo  ljubavi radi, ono što vole i  po čemu su već prepoznati kao kvalitetan proizvođač..

U domaćinstvu “Klekovača”  gaje koze alpske i sanske pasmine a na pitanje koja se bolje pokazala kažu da su to vrlo slične pasmine a da kod bilo koje kvaliteti i kvantitet mlijeka zavisi isključivo od paše.Grlo prosječno daje oko dva litra mlijeka dnevno a ima i onih koji su daleko iznad tog.

I vaš reporter je kušao sir i ne čudim se što kažu da je odličnog kvaliteta a poznavajući  taj kraj odakle dolazi, i polja po kojima koze pasu,  zrak koji dišu,  na sve miomirise tog kraja i na vjetar noćnjak koji u tom  kraju ispod planine počinje da ćarlija u blaga predvečerja a dolazi sa mora kako kažu. A taj povjetarac svemu što ovdje uspijeva daje neki poseban i okus i travi, žiaricaima, voću i povrću pa je nekako kao neki faktor koji određuje posebnost.   

Još mi neki kupci rekoše da je sir vrlo tražen a Mirna iz “Zdrave logike” mi napomenu da je Lana jedan od proizvođača koja pripada ovoj mreži koja radi na razvoju zdrave hrane sa našeg područja. Pa red je na kraju da i vaš reporter koji pripada soju ljudi koji baštine domaće proizvode i zdravu hranu iskaže svoju radost što imamo ovako mlade i obrazovane proizvođače kojima je društvo dužno da pomogne da razvijaju svoj biznis. Oni su budućnost i moraju biti prepoznati kao neko ko nastavlja da radi i unapređuje kvalitet života na ovim našim prostorima, jer to dugujemo onim koji slave poslije nas..

O portalu

Portal Micro mreža je dio Udruženja građana Mikro mreža i kao takav djelujući na teritoriji Bosne i Hercegovine nastoji da promijeni sliku u svakodnevnom informisanju građana ove zemlje. 

Na ovom portalu će se ravnopravno predstavljati svi segmenti društva, i svaki pojedinac će dobiti svoj medijski prostor ukoliko mu je neophodan.

Pišite nam

Kontakt informacije

78400 Gradiška, RS - BiH
+38763/933-787
micromreza(@)gmail.com
redakcija(@)micromreza.com
info(@)micromreza.com

Najnovije vijesti

21
jan2019

Fudbaleri Kozare upalili motor...

Novi šef strućnog štaba FK Kozara Igor Janković izvršio je danas prozivku prvotimaca i tako započeo...

21
jan2019

Moje savršene nesavršenosti

Prije sam se bojala sopstvene moći...

20
jan2019

Košarkaška liga za rekreativce...

Banjaluka po uzoru na gradove regiona, dobija biznis ligu u košarci za rekreativce. Ideja je potekla...

19
jan2019

Mladi inžinjer Šušak: Nauku tr...

Želimo da vas upoznamo sa jednim mladim i nadasve naprednim cvjećarem a to je ing. Uroš Šušak. Ovaj...