Kao rezultat rada i istraživanja u sopstvenom voćnjaku i bašti, nastala je knjiga.

Nakon završenog Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci – voćarsko-vinogradarski smjer, a potom i rada u potkozarskim voćnjacima i poljoprivrednim apotekama, Aleksandar Bulović je uvidio koliko se u našim krajevima nekontrolisano, a često i bez valjanog razloga upotrebljavaju pesticidi. 

To ga je zainteresovalo da počne istraživati i tražiti literaturu o načinima kako su biljke uzgajali i tretirali naši preci, jer poljoprivreda je postojala i prije nastanka pesticida.

Intenzivniji rad i istraživanje organske poljoprivrede počinje sa dolaskom prvog djeteta, odnosno kada je trebalo uvesti čvrstu hranu u vidu kašica, a on nije znao gdje bi i kod koga mogao kupiti zdrave proizvode, dok je o prekomjernoj upotrebi pesticida i previše znao.

Tada počinje sa uzgojem voća i povrća zasnovanog na stručnim osnovama i staroj, viševijekovnoj tradiciji. Kao rezultat rada i istraživanja u sopstvenom voćnjaku i bašti, nastala je knjiga "Poljoprivreda bez pesticida – da moguće je!"

Pesticidi i opasnosti koje dolaze od njihove nekontrolisane upotrebe, rezultati rada na terenu, objava knjige i osnivanje Udruženja, te novi projekat na kojem radi neke su od tema kojih smo se dotakli u razgovoru sa agronomom Aleksandrom Bulovićem. 

Na samom početku priče o bilo kakvoj organskoj poljoprivredi, kaže, najvažnije su stare, autohtone sorte voća i povrća. Ono što je takođe za njih važno jeste da one u sebi nose gene otpornosti na bolesti, štetočine i uticaje vremena. Bulović sjemena nabavlja od zaljubljenika u stare i autohtone sorte iz Banjaluke, a na svojoj parceli nadomak Gradiške konstantno istražuje i eksperimentiše sa preparatima koje je opisao u knjizi i provjerava njihovu efikasnost. Kaže da je u cijeloj priči o organskoj poljoprivredi potrebno strpljenje, jer su rezultati vidljivi tek na kraju godine, a ponekad prođu i dvije godine dok ne dobije određeni rezultat.

Berba iz ogledne bašte - krompir sađen sa mahovinom

“Ne pokušavam se takmičiti sa rezultatima koji su prisutni u konvencionalnoj poljoprivredi jer organska poljoprivreda nije poljoprivreda visokih prinosa, uniformnih plodova i plodova besprjekornog izgleda. Moj sistem poljoprivrede je za sad samodostatnost, dakle sistem malih bašti. To je tzv. ruski sistem koji je počeo da se primjenjuje 1999 godine, te danas Rusija ima milione baštica i imanja u kojima porodice same proizvode hranu za sebe, a višak prodaju”, ističe naš sagovornik, dodajući da riječ “domaći proizvod”, koji se uglavnom koristi na našim pijacama nije nikakav garant da voće i povrće nisu tretirani pesticidima veče prije iznošenja na pijacu.  Stoga na svojim predavanjima ljudima kaže da postoje samo tri načina kako da znaju da jedu organsku hranu: da kupuju od certifikovanih proizvođača, da se sprijatelje sa seljakom ili da imaju svoju ličnu baštu. 

Naglašava i da organski proizvodi mogu biti naša izvozna šansa, ali mora biti riječ o gotovim proizvodima kao što su sokovi od autohtonih sorti ili ajvar, primjerice, jer sam autohtoni plod jabuke ili paradajza ne podnosi transport, stajanje u hladnjačama ili rafama. To je mana starih sorti,  te su zbog toga i nastali otporni hibridi, kao i GMO koji je otporan na bolesti, štetočine, atmosferske uslove...

Na pitanje koliko je konvencionalno proizvedena hrana “lošija” od organske ili je, pak, možemo konzumirati bez ikakve bojazni, kaže da je nesporna činjenica da su pesticidi među nama, ali  postoji nešto što se zove optimalna doza pesticida i karenca - period od tretiranja pesticidom do berbe, a problem nastaje zato što se ove stvari ne poštuju.

“Problem je naš čovjek. On je sam sebi neprijatelj. Namjerno povećava dozu pesticida, jer je u našem narodu uzrečica 'više je bolje', samo što u ovom slučaju od viška glava zaboli i to doslovno. Takođe, imao sam priliku da vidim da se ne poštuje karenca, te se doslovno beru proizvodi desetak sati nakon tretiranja, umjesto da se sačeka sedam dana. Takve plodove jedu djeca, što je tragedija, kada u obzir uzmete  njihovu tjelesnu težinu”, ističe Aleksandar Bulović  podsjećajući da su pesticidi nastali nakon Prvog svjetskog rata kao posljedica upotrebe bojnih otrova koji su se pokazali odlični za uništavanje insekata. Tako su i simptomi trovanja pesticidima identični trovanju bojnim otrovima.

Opasnost je nagomilavanje pesticida u organizmu, što je okidač za nastanak teških bolesti. Takođe, pesticidi ometaju normalan rad organizma, a ono što je najžalosnije, smatra Aleksandar, je što mnogi parovi ne mogu da imaju potomstvo upravo zbog prevelikog unosa hrane bogate pesticidima, sintetičkim hormonima i hormonima rasta, te unosom GMO hrane koju smatra nečim najgorim što nas je zadesilo.

Iako je njegova knjiga  "Poljoprivreda bez pesticida – da moguće je!" postigla veliki uspjeh i to više u Hrvatskoj i Srbiji nego u BiH, kaže da je ipak vidljiv razvoj svijesti o značaju organske proizvodnje i zdrave hrane u našoj zemlji. 

Paradajz i paprike iz ogledne bašte, koje je otkinuo vjetar. Krupni paradajz je od sjemena koji je Aleksandar 2017. godine donio iz sela Subotica na planini Manjača.

“Svakodnevno mi se javljaju ljudi iz čitave BiH i pitaju za savjete, te mi govore da sam im mnogo pomogao svojom knjigom koju sam pisao kao praktičan priručnik, gdje sam težiste stavio na prirodne pesticide. Ipak nesporno je da su do sada naši malobrojni organski proizvođači jako skupo plaćali certifikat koj je garantovao da je proizvod organski.  To je i jedna od prepreka koja je udaljavala potencijalne organske poljoprivrednike. Takođe period prelaska iz konvencionalne u organsku poljoprivredu traje od 3 do 5 godina, dakle, radite po principima organske poljoprivrede, a proizvod vam se ne tretira kao organski. Takođe, mi ovdje nemamo razrađen sistem kontrole proizvoda na tržistu, da li je ili nije riječ o organskom, zato je moje mišljenje da je trenutno najbolje kupovati hranu od poznatog proizvođača. To je nešto što kod nas traje desetljećima kad je u pitanju kupovina na pijaci”, mišljenja je Bulović, koji je kao logičan korak nastavka svoga rada vidio u osnivanju Udruženja Organska Republika, čiji je cilj i promocija organske poljoprivrede i proizvoda nastalih u organskoj poljoprivredi, kao i naučno istrazivačkog rada u oblasti organske poljoprivrede, naučno istrazivačkog rada u oblasti očuvanja i unaprijeđenja zdravlja čovijeka i zaštite životne sredine. U sklopu Udruženja okuplja se sve više istomišljenika, a ovdje se mogu dobiti i stručni savjeti, razmijeniti iskustva, učiti jedni od drugih.

Zaštita krompira od krompirove zlatice vodom u kojoj se natapala tuja uz dodatak cvijeta zove.

Naš sagovornik se tu nije zaustavio.

Radi na još jednom zanimljivom projektu sa ekipom mašinaca i varilaca iz Osijeka, koji konstruišu jednu zanimljivu unikatnu mašinu za poljoprivredu, koja će, uvjeren je Bulović, biti pravi bum na tržištu. Pored priručnika o karakteristikama mašine, koji bi trebao izaći krajem godine, priprema i knjigu u kojoj pored prirodnih pesticida opisuje ljekovite tinkture koje pravi. To su, primjerice, tinktura od brezine gube, koju su još stari Slaveni koristili za podizanje imuniteta, te tinktura od srijemuša, koja se pokazala kao odlična za smanjenje pritiska, čišćenje krvi od parazita i smanjenje triglicerida.

/6yka/

O portalu

Portal Micro mreža je dio Udruženja građana Mikro mreža i kao takav djelujući na teritoriji Bosne i Hercegovine nastoji da promijeni sliku u svakodnevnom informisanju građana ove zemlje. 

Na ovom portalu će se ravnopravno predstavljati svi segmenti društva, i svaki pojedinac će dobiti svoj medijski prostor ukoliko mu je neophodan.

Pišite nam

Kontakt informacije

78400 Gradiška, RS - BiH
+38763/933-787
micromreza(@)gmail.com
redakcija(@)micromreza.com
info(@)micromreza.com

Najnovije vijesti

19
nov2019

Tužba protiv predsjednika i su...

Ured disciplinskog tužioca VSTV-a podigao disciplinsku tužbu protiv okružnog tužioca iz Banja Luke D...

19
nov2019

Pripadnici Policijske uprave G...

Povodom obilježavanja Krsne slave Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, Policijska upra...

19
nov2019

U Domu zdravlja Gradiška nesta...

U Domu zdravlja Gradiška nestalo je vakcina protiv gripa, potvrdili su u Higijensko-epidemiološkoj s...

19
nov2019

Dražine medalje za život

Da nastanak invaliditeta nije tako velika tragedija kao što to izgleda, najbolje dokazuje Draženko M...