443 Objavljeno 23 mart 2020 Autor: Micro Mreza

U naselju Nova Topola, nedaleko od Gradiške, nalaze se pčelinjaci "Kraljica" porodice Trninić. Glavni pčelar je Predrag, ali su u rad uključeni i njegova supruga Snježana te njihova djeca Nataša i Miloš, koji će naslijediti ovaj porodični biznis. U ponudi kod njih, pored meda možete pronaći košnice od ražene slame, propolis, matičnu mliječ, čisti vosak, sojeve, kreme te mnoge druge pčelinje proizvode. Ova vrijedna porodica koristi i ostale blagodeti prirode pa takođe pravi likere i džemove.

Krenuli su sa 4 košnice

Sve je počelo prije 22 godine sa četiri košnice i 80 kilograma izvrcanog meda, koji su razdijelili. Kako kažu, pčelariti ne može svako, pogotovo ne osobe koje su škrte.

"U tom momentu nismo mogli da vjerujemo, a danas je tako i kod nas. Od pčelarstva se može živjeti, kada se posvetite i kada sakupljate sve proizvode. Sam primjer smo brat i ja, studirajući nosili smo sve naše proizvode, prodavali i tako širili broj kupaca. Broj se širio, a tako i naš pčelinjak gdje smo imali oko 200 pa u nekom momentu i 300 pčelinjih društava", priča Nataša Trninić, koja kaže i da su imali i uginuća pčela, trovanja, loših godina, ali pčela pruži porodici dovoljno da preživi i da iduće godine to namiri. Zemlja nam da, prema njenim riječima, da se hranimo i liječimo pa tako čovjek zbog sebe treba da odvoji vrijeme i u sezoni da ubere i sakupi to bogatstvo oko sebe. U njihovoj kući uvijek ima pekmeza od divljih kupina, drenjina, šljiva, divljih jabuka, gljiva. Sve se nalazi u blizini pčelinjaka i potrebno je samo ubrati, a taj posao radi mama Snježana.

Pčelariti ne može svako

Nataša je 2016. godine osvojila nagradu za najbolji poslovni plan iz domena ženskog preduzetništva na takmičenju koje je organizovao CERD za ideju o proizvodnji polenovog praha. Završila je Poljoprivredni fakultet, smjer animalna proizvodnja a diplomirala je na pčelarstvu. Ističe da joj je upravo to fakultetsko obrazovanje bila dobra podloga za nastavak daljeg rada u proizvodnji.

"Fakultet mi je pomogao da naučim osnove u poljoprivredi i da se snalazim u nekim određenim situacijama. Smatram da je uz univerzitetsko obrazovanje potrebno mnogo rada u praksi da bih mogla da kažem da sam stručna u nečemu. Za vrijeme studiranja prijavljivala sam se na seminare i sajmove koji su bili vezani za poljoprivredu i ekonomiju. Samo to okruženje uspješnih ljudi me je podsticalo da napredujem i inovacije implementiram na pčelinjacima", priča Trninić za Agroklub.

U ponudi i stare košnice - trnke

Predrag je iz zaborava vratio proizvodnju košnica od ražene slame ili tzv. trnke pa je ovaj proizvod danas jedan od glavnih u ponudi porodice Trninić. S obzirom da su izrađene od prirodnih materijala, pčele su u njima ugodno osjećaju, ali kako je vađenje meda iz njih komplikovano, obično se danas upotrebljavaju za hvatanje rojeva te kao ukras.

"Priča sa trnkama je zainteresovala oca koji je jako vrijedan i istrajan u nečemu što želi. Nabavio je sjeme stare autohtone sorte raži, posijao i došao do slame. Prva godina je bila teška jer smo se prvi put susretali sa samom proizvodnjom i načinom žetve, ali ljudi na selu su susretljivi i vrlo rado su nam priskočili u pomoć. Prve trnke uopšte nisu bile lijepe na izgled, ali upornošću oca, svaka naredna je bila ljepša. Danas njegove trnke putuju po cijelom svijetu neke kao suvenir, a neke na radost pčelara plete po njihovim željama i obliku", objašnjava nam ova mlada pčelarka.

Loš položaj pčelarstva kao poljoprivredne grane

Iako je svima poznata važnost pčela i pčelarstva za čovjeka, Nataša ističe da njegov položaj kao poljoprivredne grane nije zahvalan i onakav kakav bi trebao da bude. Razlozi za to idu od nedovoljnih podsticaja pa do klimatskih uslova, pojave lažnog meda i uginuća pčela.

I selo pruža brojne blagodeti 

"Pčelarstvo nije shvaćeno kao ozbiljna grana poljoprivrede, mali su podsticaji tu, kako opštinski tako i državni. Velika je količina lažnog meda na tržištu pa tako su pčelari u startu osuđeni da njihov med možda nije pravi. U današnje vrijeme se mnogo tretiraju biljke i dolazi do trovanja pčela. Što se tiče našeg grada, unazad nekoliko godina pčelari su na vrijeme obaviješteni o zaprašivanju komaraca pa je smanjen procenat uginuća. Naše gazdinstvo aktivno učestvuje u svim projektima Ministarstva i grada. Redovno analiziramo med, u projektu smo očuvanja naše autohtone rase koje sprovodi Ministarstvo, redovno izlazimo na sve veće sajmove i promovišemo domaće proizvode", navodi naša sagovornica, koja kaže da su ona i njen brat, iako mladi u momentu kada svi odlaze, kako iz sela tako i iz Bosne i Hercegovine, odlučili ostati na selu i koristiti sve blagodeti koje im ono pruža.

Pčele vole lijepu riječ, lijep cvijet, lijepu muziku, sjajno sunce, zelenilo pašnjaka i neodoljive mirise koji ih okružuju. "Sve smo im to pružili i uživamo zajedno sa njima", poručuje Nataša za kraj.

/Nataša Tomić/www.agroklub.ba/