Putujući od Novog Sada autoputem prema Beogradu na velikoj petlji kod sela Beška ugledam tablu koja upućuje na manastir Krušedol koji sam odavno želio posjetiti. I odmah radostan skrenem prema njemu. Fruška Gora dominira ravnom Vojvodinom I ponosno čuva 16 manastira iz kasnog srednjeg veka. Snjegovi i kiše spirale su boje sa njhovih zidina, osvajači su ih palili i rušili, ali ni ne pogodeni ljudi nisu uspjeli da unište pa ovi divni spomenici srpske culture stoje kroz vijekove na ovim prostorima.

Vjerovatno najznačajniji među njima je manastir Krušedol, koga su u 15. Vijeku počeli da grade despot Đorđe Branković i njegova majka Angelina. Ovaj, danas ženski manastir, posvećen je hrišćanskom prazniku Blagovjestima, danu kada je anđeo javio Mariji da će roditi sina. Despot Đorđe, koji je kasnije postao monah Maksim, u Krušedol je prenio posmrtne ostatke svog oca Stefana i strica Jovana Brankovića, a predvidio je i kriptu u kojoj je kasnije bio sahranjen. Zbog toga se smatra da je namjeravao da ovaj manastir predstavlja porodični mauzolej Brankovića.

Do manastira se stiže puteljkom odžarko crvene kapije u obliku crkve, koja pravi contrast zelenilu šume. Sam Krušedol uzdiže se u sredini, okružen konacima koji oko njega prave četvorougao i čine da izgleda skrovito i tajanstveno.U gradnji ovog manastira primjećuje se stari grčki stil.Najveća dragocjenost je barokni zvonik iz prve polovine XVIII vijeka.

Ovdje su vječni mir pronašle i mošti patrijarha Arsenija III Čarnojevića, patrijarha Arsenija IV Šakabenta, knjeginje Ljubice Obrenović (žene Miloša Obrenovića) i  kralja Milana Obrenovića . Osim njih, ovde su sahranjeni vojvoda Stevan Šupljikac i mitropolit Isaija Đaković.

Najveće blago Krušedola je njegovo zidno slikarstvo: freske i ikonostas.Prve freske su oslikane, već sredinom XVI vijeka. Smatra se da su njihovi autori bili grčki monasi sa Svete Gore i njenog zaleđa. Drugi sloj zidnog slikarstva čini iconostas urađen dva vijeka kasnije. Njega čine 36 ikona koje nisu rađene istovremeno, već potiču iz različitih perioda i stilova. Jošuvijek se ne znako je tvorac ovog veličanstvenog ikonostasa, ali njime dominiraju najstarije ikone: apostolasa Hristom, Bogorodicom i sv. Jovanom Krstiteljem.Manastir Krušedol bio je i jedan od glavnih centara književnosti u kome su se pisale i prepisivale knjige. Kada je to bilo najpotrebnije, predstavljao je oslonac srpskom narodu koji je u ovim krajevima našao utočište bježeći pred zulumom otomanskih okupatora.

U vrijeme kada je manastir Krušedol građen, Srbija je bila pod vlašću Otomanskog carstva. Srem, u kome se manastir nalazi, pripadao je Ugarskoj. Zbog velikog broja Srba koji je u ovom periodu naselio južne krajeve Ugarske bježeći od turskog ugnjetavanja, ugarski kralj Matija Korvin obnovio je srpsku despotovinu u okviru svoje države i dozvolio rad Srpske pravoslavne crkve.

Nakon despota Vuka Grgurevića, ovu titulu je kralj dodijelio Đorđu Brankoviću koji je sagradio Krušedol, a kako on nije imao muških naslednika, može se reći da je bio poslednji srpski despot.Manastir Krušedol, a sa njim i mošti Brankovića, spalili su Turci 1716. godine poslije poraza kod Petrovaradina. Njegova obnova počela je 1721. godine i trajala nekoliko decenija.

U toku Drugog svjetskog rata manastir je izbjegao novo razaranje ali je, zajedno sa svojom vrijednom riznicom – opljačkan. Mnogo godina nakon rata manastirskikonaci pretvoreni su u dječji dom, ali su 70-ih godina XX vijeka ipak vraćeni monasima. Danas ne možemo govoriti samo o manastiru već o velikom manstriskom kompleksu jer su u njegovoj porti podignuti konaci , trpezarijei sve drugo što služi manastriskom životu mnogobrojnih monahinja i vjerujućeg svijeta koji često posjećuje ovu svetinju, a rekoše nam da u dane praznika i svecima crkva bude puna pa je milina u njoj služiti. Vidio sam mnogo naših manastira širom svih srpskih zemalja ali ovaj je po nečemu jedinstven sve vas ovdje nekako upućuje na mir i sabornost koja se osjeća na svakom koraku i crkve i prelijepa i široka porta koja je tako sređena da vam jednoistavno stane dah i nevjrica neka natjera čuđenje.

O portalu

Portal Micro mreža je dio Udruženja građana Mikro mreža i kao takav djelujući na teritoriji Bosne i Hercegovine nastoji da promijeni sliku u svakodnevnom informisanju građana ove zemlje. 

Na ovom portalu će se ravnopravno predstavljati svi segmenti društva, i svaki pojedinac će dobiti svoj medijski prostor ukoliko mu je neophodan.

Pišite nam

Kontakt informacije

78400 Gradiška, RS - BiH
+38763/933-787
micromreza(@)gmail.com
redakcija(@)micromreza.com
info(@)micromreza.com

Najnovije vijesti

15
dec2018

Otvoren "Zimski grad"...

Načelnik opštine Gradiška Zoran Adžić otvorio je večeras treću po redu manifestaciju “Zimski grad”,...

15
dec2018

Upornost je - dobitna kombinac...

Dvadesetšestogodišnji Goran Gagić iz kozarskog sela Kijevci na rodnom imanju od oko pet hektara živi...

14
dec2018

Raspored turnira 3x3 "Dje...

Humanitarni turnir 3x3 "Djeca djeci" brojaće 43 ekipe. Kompletan raspored i satnica. Teren 1 SATNICA...

14
dec2018

Zimska rezidba krušaka

Savjete kako orezivati krušku dobili smo od ing. Bojana Kecmana iz “Resora za pruženje stručnih uslu...