Putujući od Novog Sada autoputem prema Beogradu na velikoj petlji kod sela Beška ugledam tablu koja upućuje na manastir Krušedol koji sam odavno želio posjetiti. I odmah radostan skrenem prema njemu. Fruška Gora dominira ravnom Vojvodinom I ponosno čuva 16 manastira iz kasnog srednjeg veka. Snjegovi i kiše spirale su boje sa njhovih zidina, osvajači su ih palili i rušili, ali ni ne pogodeni ljudi nisu uspjeli da unište pa ovi divni spomenici srpske culture stoje kroz vijekove na ovim prostorima.

Vjerovatno najznačajniji među njima je manastir Krušedol, koga su u 15. Vijeku počeli da grade despot Đorđe Branković i njegova majka Angelina. Ovaj, danas ženski manastir, posvećen je hrišćanskom prazniku Blagovjestima, danu kada je anđeo javio Mariji da će roditi sina. Despot Đorđe, koji je kasnije postao monah Maksim, u Krušedol je prenio posmrtne ostatke svog oca Stefana i strica Jovana Brankovića, a predvidio je i kriptu u kojoj je kasnije bio sahranjen. Zbog toga se smatra da je namjeravao da ovaj manastir predstavlja porodični mauzolej Brankovića.

Do manastira se stiže puteljkom odžarko crvene kapije u obliku crkve, koja pravi contrast zelenilu šume. Sam Krušedol uzdiže se u sredini, okružen konacima koji oko njega prave četvorougao i čine da izgleda skrovito i tajanstveno.U gradnji ovog manastira primjećuje se stari grčki stil.Najveća dragocjenost je barokni zvonik iz prve polovine XVIII vijeka.

Ovdje su vječni mir pronašle i mošti patrijarha Arsenija III Čarnojevića, patrijarha Arsenija IV Šakabenta, knjeginje Ljubice Obrenović (žene Miloša Obrenovića) i  kralja Milana Obrenovića . Osim njih, ovde su sahranjeni vojvoda Stevan Šupljikac i mitropolit Isaija Đaković.

Najveće blago Krušedola je njegovo zidno slikarstvo: freske i ikonostas.Prve freske su oslikane, već sredinom XVI vijeka. Smatra se da su njihovi autori bili grčki monasi sa Svete Gore i njenog zaleđa. Drugi sloj zidnog slikarstva čini iconostas urađen dva vijeka kasnije. Njega čine 36 ikona koje nisu rađene istovremeno, već potiču iz različitih perioda i stilova. Jošuvijek se ne znako je tvorac ovog veličanstvenog ikonostasa, ali njime dominiraju najstarije ikone: apostolasa Hristom, Bogorodicom i sv. Jovanom Krstiteljem.Manastir Krušedol bio je i jedan od glavnih centara književnosti u kome su se pisale i prepisivale knjige. Kada je to bilo najpotrebnije, predstavljao je oslonac srpskom narodu koji je u ovim krajevima našao utočište bježeći pred zulumom otomanskih okupatora.

U vrijeme kada je manastir Krušedol građen, Srbija je bila pod vlašću Otomanskog carstva. Srem, u kome se manastir nalazi, pripadao je Ugarskoj. Zbog velikog broja Srba koji je u ovom periodu naselio južne krajeve Ugarske bježeći od turskog ugnjetavanja, ugarski kralj Matija Korvin obnovio je srpsku despotovinu u okviru svoje države i dozvolio rad Srpske pravoslavne crkve.

Nakon despota Vuka Grgurevića, ovu titulu je kralj dodijelio Đorđu Brankoviću koji je sagradio Krušedol, a kako on nije imao muških naslednika, može se reći da je bio poslednji srpski despot.Manastir Krušedol, a sa njim i mošti Brankovića, spalili su Turci 1716. godine poslije poraza kod Petrovaradina. Njegova obnova počela je 1721. godine i trajala nekoliko decenija.

U toku Drugog svjetskog rata manastir je izbjegao novo razaranje ali je, zajedno sa svojom vrijednom riznicom – opljačkan. Mnogo godina nakon rata manastirskikonaci pretvoreni su u dječji dom, ali su 70-ih godina XX vijeka ipak vraćeni monasima. Danas ne možemo govoriti samo o manastiru već o velikom manstriskom kompleksu jer su u njegovoj porti podignuti konaci , trpezarijei sve drugo što služi manastriskom životu mnogobrojnih monahinja i vjerujućeg svijeta koji često posjećuje ovu svetinju, a rekoše nam da u dane praznika i svecima crkva bude puna pa je milina u njoj služiti. Vidio sam mnogo naših manastira širom svih srpskih zemalja ali ovaj je po nečemu jedinstven sve vas ovdje nekako upućuje na mir i sabornost koja se osjeća na svakom koraku i crkve i prelijepa i široka porta koja je tako sređena da vam jednoistavno stane dah i nevjrica neka natjera čuđenje.

O portalu

Portal Micro mreža je dio Udruženja građana Mikro mreža i kao takav djelujući na teritoriji Bosne i Hercegovine nastoji da promijeni sliku u svakodnevnom informisanju građana ove zemlje. 

Na ovom portalu će se ravnopravno predstavljati svi segmenti društva, i svaki pojedinac će dobiti svoj medijski prostor ukoliko mu je neophodan.

Pišite nam

Kontakt informacije

78400 Gradiška, RS - BiH
+38763/933-787
micromreza(@)gmail.com
redakcija(@)micromreza.com
info(@)micromreza.com

Najnovije vijesti

15
feb2019

Mladi banjalučki muzičari u hu...

​Mladi banjalučki bendovi "Rotten", U.D.B.A. i "Đepeto" zajedničkim snagama organizuju humanitarni k...

15
feb2019

Preminuo mladi fudbaler

​Francuska je ponovo u šoku. Nakon tragičnih vijesti o smrti Emilijana Sale, iz Rimsa su javili da j...

15
feb2019

Jagode skuplje od mesa

BANJALUKA - Iako je do prvih proljećnih dana ostalo više od mjesec, u marketima širom RS već se uvel...

15
feb2019

Počinje izgradnja kuća za pet...

SRBAC - Izgradnja novih kuća za pet porodica iz Srpca čija su domaćinstva oštećena ili uništena u po...