Sve je manje majstora koji znaju napraviti dobro i dugovječno bure za rakiju, a posljednih godina i manje su tražena jer su, da tako kažemo, primat preuzele jeftinije izvedbe posuđa za alkohol kao što su staklenke, plastični  kanisteri a posebno su moderna burad od prokroma. Ali ni jedno bure od ovih materijala nije dobro za zrenje rakije, kao što je drveno hrastovo bure koje je neprevaziđeno.

Kada rakija u hrastovom buretu odstoji, to jest zrije oko pola godine dobije krasnu boju zlata, i neku mekoću pa u grlo klizi kao mlijeko kako to naš narod ima običaj reći. A inače rakija je kultno piće našeg prostora pa se obično kaže da rakija šljivka sedam jezika govori.

Posjetili smo jednog majstora koji čuva tradiciju izrade buradi, a živi u selu Prusac nedaleko od Donjeg Vakufa. Ovo selo je već dugi niz godina poznato po dobrim majstorima koji su se nadaleko pročuli kao stručnjaci u izradi posuđa za zrenje akloholnih pića a posebno rakije.

U bačvarskoj radioni Senada Hore se godišnje proizvede oko srotinjak buradi i kaca i tako je u ovom domaćinstvu već 60-ak godina. Naime i  Senadov otac se cijeli radni vijek bavio bačvarstvom pa je zanat prenio na sina koji je kao vrlo mlad počeo da pomaže ocu a kasnije je i preuzeo ovaj porodični biznis. Senad već dvije i po decenije delja, mota, pravi dugu, suši je, podutorava dna, siječi mjeri i zakiva obruče sa velikom ljubavlju a kako kaže pažnja mora da bude na visokom nivou jer bačva mora da drži tečnost a ona je ta koja lako nađe put.

“Bačve se prave od hrastovog , dudovog, bagrema a  za vino se prave i od  jelovog drveta. Zanimanje bačvara zahtijeva dobro poznavanje strukture  , porijeklo drveta  jer je vrlo bitno iz koje je regije i na kakvom je zemljištu raslo , vlažnom ili suhom, i  kao na kojoj nadmorskoj visini. Samom činu proizvodnje prethodi pažljiv odabir drveta iz kojega će bačva biti napravljena. Tehnološki proces počinje cijepanjem trupca hrastovog drveta uzdužnim linijama, zatim rezanjem u duge po određenoj debljini, sušenje na otvorenom u vremenu od najmanje 18 mjeseci pa i više. Zatim slijedi obrađivanje duga sa vanjske i unutrašnje strane, određivanje ugla duge prema obimu, i na kraju savijanje, utorenje, sastavljanje danca, usađivanje danca, zatim postavljanje obruča i poliranje kao završni rad”, kaže Senad dom nam pokazuje lijepe bačve izoblane lakirane sređene  na postolju samo čekaju da se ljute šljivovice ili rujna vina napiju, kako to narodna pjesma kaže.

Slušam majstora kako sa ljubavlju nabraja sve radnre operacije koje krajnje prezizno treba obaviti da bi dure biloneprosunno dugi niz godina ili kako on kažr da domaćin samo jednom u životu kupuje rakijsko bure jer su dugovjeća, ako se po propisu čuvaju.

“Znate ima ona pjesma kao nešto nisam majstor da napravim bure, e ja sam majstor da napravim bure od oca naučio a i dan danas učim, mnogo ih je iz ove radione izašlo svugdje ih po svijetu ima. Kupovali su i kupuju ljudi i za svoje domaćinstvo za poklon na daljinu slali, a svako bure je dobar razlog da majstor bude ponosan a svoj rad. Imam dva sina  jedan voli ovaj zanat ja ga  produčavam pomalo od ovog se može živjeti“ polako i umjereno priča Senad pokazujući i na taj  naćin komuniciranja da je strpljiv , pažljiv i pribran, to jest miran i zadovoljan.

Rad ovog majstora se i proširio tako što  je počeo u obliku bureta da izrađuje garanture stolova i stolica. I kaže da se za takav izgled mnogi interesuju jer je kako reče neobičan i atreaktivan a u ovo vrijeme teško da se šta može prodati ako nije atraktivno

„Ja od djetinjstva pravim buradi i nikada ništa nisam drugo radio a pošto već gazim četrdesettreću godinu života a i plaćanm sebi socijalno i penzijsko , drugog posla neću tražiti već ću kao i moj otac ostati vijeran ovom zanatu i ovoj radionici koja je moj život. Malpo šta mr može zainteresovati van ove radionice i mog posla kojim obezbjeđujem egzistensiju sebi, ženi i djeci”, kaže Senad koji je očito zaljubljenik u posao kojim se bavi pa da sam zavidam čovjek zavidio bi mu na poslu koji je usvojio kao svoje cjeloživotno zanimanje.

Senad gleda od čega se živi i pravi buradi a dokle će za njima postojati potražnja ne umije da kaže ali zna da svako  njegovo bure ima garanciju i da je u njega pored velikog rada utkao i ljubav prema ovom poslu koji je od babe naslijedio .I sretan je kaže nikada na biro rada nije otišao uvijek je praveći burad bio svoj na svome, majstor i ljudina,  a veli da  to voli, i tome je život posvetio kao i babo što mu je .Pa lijepo majstor Senade, sretnog ti rada želimo mnogo da nam šljive rode  a ti se pobrini da nam u dobrim buraduma rakija onako uzrije, užuti,  pa niz grlo ko ulje klizne.I moja će rakija zreti i žutjeti u Senadovih ruku djelu i sjetiću se majstorovog umijeća kada mi onako zrelai žuta klizne niz grlo i nazdraviću i njemu kao i drugim ljudima dobre volje kako se to moderna kaže.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

O portalu

Portal Micro mreža je dio Udruženja građana Mikro mreža i kao takav djelujući na teritoriji Bosne i Hercegovine nastoji da promijeni sliku u svakodnevnom informisanju građana ove zemlje. 

Na ovom portalu će se ravnopravno predstavljati svi segmenti društva, i svaki pojedinac će dobiti svoj medijski prostor ukoliko mu je neophodan.

Pišite nam

Kontakt informacije

78400 Gradiška, RS - BiH
+38763/933-787
micromreza(@)gmail.com
redakcija(@)micromreza.com
info(@)micromreza.com

Najnovije vijesti

15
dec2018

Otvoren "Zimski grad"...

Načelnik opštine Gradiška Zoran Adžić otvorio je večeras treću po redu manifestaciju “Zimski grad”,...

15
dec2018

Upornost je - dobitna kombinac...

Dvadesetšestogodišnji Goran Gagić iz kozarskog sela Kijevci na rodnom imanju od oko pet hektara živi...

14
dec2018

Raspored turnira 3x3 "Dje...

Humanitarni turnir 3x3 "Djeca djeci" brojaće 43 ekipe. Kompletan raspored i satnica. Teren 1 SATNICA...

14
dec2018

Zimska rezidba krušaka

Savjete kako orezivati krušku dobili smo od ing. Bojana Kecmana iz “Resora za pruženje stručnih uslu...