Krajiška ojkača je divno pjevano čudo, vjekovna srpska krajiška tvorevina. Ona se “piše” u kolu, na licu mjesta, stvara se u nadahnuću i megdanskom natpjevavanju dviju ili više ojkačkih grupa. Ojkaču piše i pjeva narod, ona nije cementirana ničijom naredbom niti uslovljena bilo čime, ona je polje velike slobode. Ona je ” vjekovna pjesma Potkozarja”, I Ljuta milošta krajiška”, “I otac i mati” i “ Ojkača – lirska pozlata krajiške duše”. Ovako se piše i govori o toj pjesmi u svijetu koji poznaje etnos a naši skorojevići se stide te pjesme što je očit primjer naše potrebe da prihvatimo tuđe iako je gotovo uvijek ružno i nakaradno a zaboravimo svoje što je vrijedno i vječno a neponovljivo i jedinstveno.

Na sjevernom dijelu planine Kozara u pristranku ispod Male Gradine uz bistar i brz planinski potok smješten je manastir Moštanica. Ovo je jedan od najvećih i najstarijih manastira u širokom region. Onjegovom nastanku zna se vrlo malo, a po nekim podacima on je zadužbina Nemanjića. Zasigurno se zna da je svim osvajačima zapinjao za oko pa je čak devet puta rušen i paljen i obnavljan pa je danas čuvar pravoslavlja, a jeka njegovih zvona odjekuje Potkozarjem i Pounjem, govoreći da će ovdje pravoslavlje opstati i živjeti dostojanstven život.Kaže se da je ime dobio po svetiteljskim moštima koje su se čuvale u njemu.Danas se u njemu nalazi kopija ključa na kojem stoji broj 1111 pa se pretpostavlja da je njegova gradnja vezana za te godine dvanaestog vijeka.

Osim ključa, u manastiru se čuva vosak za koji se tvrdi da je baš njime pečaćen Hristov grob. A tu se može vidjeti i kamen sa Hristovog groba, kao i papuča sa moštiju svetog Vasilija Ostroškog. Okružen je mirišljavim lipama, koje procvatu krajem maja, i čiji se miris širi sve do njegove unutrašnjosti. Spada u red najsmjelijih i najljepših sakralnih građevina u srpskom srednjovjekovnom graditeljstvu. Najvažniji objekat ovog manastira je crkva manastira, posvećena arhanđelu Mihailu.

U manastiru su se prepisivale knjige, a takođe je postojala i škola. Godina 1951. je značajna za manastir jer je tada on registrovan kao spomenik kulture druge kategorije. Manastirska crkva je sagrađena od tesanog bijelog kamena, vađenog u selu Vojskova u Kozari.. Manastir je oduvijek bio zborno i vjersko mjesto i svetište jer oko kojega se okupljao narod, kako nekada tako i sada. Danas je manastir mjesto na kome se održavaju mnogi važni javni događaji opštine Kozarska Dubica. U vrijeme manastirske slave, 19. avgusta, na zelenim livadama koje okružuju manastir, održava se veliki narodni zbor, na kome se okupi i po 40.000 ljudi. Ovaj čuvar pravoslavlja je kroz vrijeme bio i muški i ženski a danas je samo ženski pa u njemu boravi i živi pet monahinja i predano se moli svevišnjem.

Veče ojkače

Jedan od najvećih događaja koji se dešava u manastiru je “Veče ojkače” koje se u okviru “Dubičkog ljeta” već 17 godina održava unutar zidom opasanog manastira. E to ti je raj za uho svakog Krajišnika.Taj čudni način pjevanja koji je jedinstven i neponovljiv okupi oko dana Preobraženja gospodnjeg koje pada 19. avgusta veliki broj pjevačkih grupa u nadmetanju ko će bolje i ljepše zapjevati. U dane festivala ojkače ovdje dolaze mnogi etnolozi, da čuju i zabilježe varijacije ojkače te čudne pjesme koja se pjeva u ovom dijeli Kozare, Potkozarja pa tamo do Grmeča i Manjače. Muške i ženske pjevačke grupe iz Kostajnice, Prijedora, Dubice, pjevači uz tamburice i gusle cijele godine se spremaju za nastup u manstirskom dvorištu jer velika čast je pobijediti i okititi se slavom pobjede u Moštanici. O ojkači su mnogi pisali a zanimljivo je pisanje književnika Nenada Grujičića koji kaže:

“Krajiška ojkača je divno pjevano čudo, vjekovna srpska krajiška tvorevina. Ona se “piše” u kolu, na licu mesta, stvara se u nadahnuću i megdanskom natpjevavanju dvaju ili više ojkačkih grupa. Ojkaču piše i pjeva narod, ona nije cementirana ničijom naredbom niti uslovljena bilo čime, ona je polje velike slobode Ona je ” vjekovna pesma Potkozarja”, I Ljuta milošta krajiška”, “I otac i mati” i “Ojkača – lirska pozlata krajiške duše”.

A ona ojkača kada odjekne iz jakih muških glasova kao da joj se ponosna Kozara planina odaziva ehom koji traje pa traje, a trajanjem dušu ovih čestitih krajišnika napuni. Uprkos krizi i besparici, na tradicionalnom Preobraženjskom zboru i “Večeri ojkače”, ispred manastira Moštanica okupi se više od 60.000 ljudi, što je najbolja potvrda da krajišnici nekako žive sa ojkačom.

Hajduk Pecija

Na istočnoj strain zida ima omanja kapija. Od nje kamena staza vodi do prelijepe česme sa hladnom planinskom vodom, pored česme uzdiže se veliki spomenik hajduku Peciji. Petar Popović Pecija, rođen je u selu Bušević. a veliki dio života proveo je u gradu Kostajnici. Sam je naučio pisati i čitati, a osim srpskog govorio je i turski jezik. Ne priznavajući otomansku državu Petar u 22. godini odlazi u hajduke i od tada do kraja života aktivno se bori protiv turske države. U jesen 1858. zajedno sa hajdučkim harambašom Petrom Garačom iz Strigove, diže veliku bunu u Knešpolju i pred Kostajnicom gradi šanac poznat kao „Pecijin šanac“. Hajducima se pridružuje i narod, pa se na šancu odigrava žestoka bitka između Turaka i ustanika. Nakon duge i teške borbe Turci su uspjeli ustanike natjerati preko rijeke Une u Kostajnicu. Pecija i Garača sa još 300-tinjak ustanika su prešli preko mosta nazad među Turke i potisnuvši ih nazad, tako da su Turci umakli u Pastirevo.

 Ova buna je u narodu poznata kao Kostajnička ili Pecijina buna, a rjeđe kao Knešpoljska buna.Poslije Kostajničke bune Turci su dva puta hvatali Peciju. U Carigradu je bio osuđen na smrt, sa presudom da bude pogubljen u svom kraju jer je „tamo najviše zla počinio“.

 Na putu u rodni kraj Pecija je pobjegao Turcima kod Kragujevca, gdje se i zadržao i dobio mjesto stražara u topolivnici. Tu je ostao sve do novog ustanka u Bosanskoj Krajini 1875. godine. Pristupio je ustanicima i već 28. avgusta učestvovao u bici kod sela Gašnice. Nedugo poslije, a po narodnom predanju zbog izdaje Turci su iznenadili ustanike i nakon dugog i žestokog boja razbili su hajduke od kojih su neki pobjegli u Prosaru, a njih pedesetak sa Pecijom na čelu su ostali da se bore na obali Save.

Potjerani turskom silom Pecija i ustanici uspjeli su se dokopati lađe i preći preko rijeke, ali bez zaklona, izloženi turskoj puščanoj vatri gotovo svi izginuše. Samo Pecija i dva čovjeka ostadoše živi, ali Petar, nemirnog i hrabrog duha, umjesto da se skloni, izađe na čistinu i povika na Turke: „Evo Turci, neka znadete, Peciju niste ubili, još je živ, i naskoro će Vam se osvetiti“.

Tog momenta ga je pogodilo tursko tane i na mjestu ga ubilo. Mrtvog Peciju drugovi sahraniše u selu Jablancu niže Jasenovca, a deset godina nakon pogibije njegove su kosti prenesene i sahranjene kod manastira na uzvisini nedaleko od zidina ove krajiške svetinje stoji spomenik od kamena i čelika i opominje da je ovo slobodarska zemlja koja okove ne trpi. Gotovo svaki posjetioc se kamenim stepenicama popne do Pecijinog spomenika i pokloni mu se iskazujući poštovanje za njegovo junaštvo koje je simbol borbe za slobodu u ovom nemirnom krajiškom okruženju .

 

O portalu

Portal Micro mreža je dio Udruženja građana Mikro mreža i kao takav djelujući na teritoriji Bosne i Hercegovine nastoji da promijeni sliku u svakodnevnom informisanju građana ove zemlje. 

Na ovom portalu će se ravnopravno predstavljati svi segmenti društva, i svaki pojedinac će dobiti svoj medijski prostor ukoliko mu je neophodan.

Pišite nam

Kontakt informacije

78400 Gradiška, RS - BiH
+38763/933-787
micromreza(@)gmail.com
redakcija(@)micromreza.com
info(@)micromreza.com

Najnovije vijesti

11
nov2019

''Druga gradiška petica'' za S...

Atletsko – rekreativni klub Gradiška organizovao je Drugu gradišku peticu, humanitarnu trku na pet k...

11
nov2019

Radnicima Farmlanda uskoro i p...

Radnicima nekadašnje Govedarske farme "Farmland" iz Nove Topole uskoro bi trebalo da bude izmireno i...

11
nov2019

Srpska svadba uz zdravu trpezu...

Tradicija uzgoja poljoprivrednih kultura na plodnoj ljevčanskoj ravnici i značaj konzumiranja zdrave...

11
nov2019

Igokea vraća NBA asa

Košarkaški klub Igokea vraća svog bivšeg člana Dorela Rajta, potvrdio je menadžer kluba Igor Dodik....