Manastir je udaljen samo nekoliko kilometara od Budve a smješten je u pitomim i plodnim predjelima Grblja, priobalnog pojasa između Budve i Kotora, neposredno uz magistralni put Budva-Kotor-Tivat, izgrađen je na jednom malenom brežuljku u selu Lastva Grbaljaska po kome je i dobio ime. Ovo je svakako najznamenitiji i najznačajniji i spomenik Grblja, ujedno i jedini aktivni manastir u ovoj oblasti.

Treći dan po Preobraženju gospodnjem to jest 22. avgusta ove godine čim je minulo vrelo podne uputimo se u posjetu manastiru Podlastva, iz želje da vidimo ovu znamenitu svetinju a i da ispoštujemo poziv igumanije da je posjetimo.. Kroz neopisivu gužvu probijamo se između mnogobrojnih vozila žureći u zagrljaj svetinji u kojoj je po predanju  često i sam Njegoš boravio. Pozvani smo da učinimo posjetu jednom od najljepših i najstarijih svetinja ovog kraja. Igumanija Akvilina inače arhitekta porijeklom iz Prnjavora u Republici Srpskoj, i sestrinstvo nas dočekaše raširenih ruku i otvorena srca pa sjedošmo u debelu hladovinu da se poslužimo i popričamo. Poslije malog predaha i posluženja obiđemo manastir i saznamo više podataka o njemu, vidljivo je da je bio zapušten jer zub vremena je ostavio duboke tragove na njegovim graađeviunama.

Manastir je  udaljen  samo nekoliko kilometara od Budve, a smješten je u  pitomim i plodnim predjelima Grblja, priobalnog pojasa između Budve i Kotora, neposredno uz magistralni put Budva-Kotor-Tivat, izgrađen je na jednom malenom brežuljku u selu Lastva Grbaljaska po kome je i dobio ime.Ovo je svakako najznamenitiji i najznačajniji sakralni spomenik Grblja, ujedno i jedini aktivni manastir u ovoj oblasti, je onaj poznat među starosjediocima pod imenom manastir Podlastva.

Danas je Podlastva ženski manastir i u njemu su četiri monahinje kojima je povjeren zadatak da očuvaju ovu svetinju a ako je u njihovoj mogućnosti da joj i povrate uz pomoć Mitropolije nekadašnji sjaj.

“Kao rijetko koji kulturno-istorijski spomenik, manastir Podlastva je tokom svoje viševjekovne istorije često bio meta paljevina, rušenja i pohara, no uvijek je poput feniksa vaskrsavao sačuvavši na čudesan i čak gotovo neobjašnjiv način i dva sloja fresko slikarstva. Kao da nijesu bila dovoljna sva ta stradanja nanijeta manastiru od strane Mlečana, Francuza i Austrijanaca, već je kao žrtva zemljotresa od 15. aprila 1979. gotovo potpuno uništen. No istorijska sudbina se i u ovom slučaju ponovila – blagodareći brojnim konzervatorsko-restauratorskim radovima tokom poslednje dvije decenije, Podlastva nastavlja da egzistira pokazujući nam se, kako će to istraživanja dokazati, u do sada nepoznatom svijetlu. Stručna literatura ovom manastirskom kompleksu, posvećuje nedovoljnu pažnju, bilo da se radi o njegovom pomenu u okviru brojnih studija i rasprava, bilo da se o kompleksu direktno piše. Pa i te prijašnje šture informacije često su bile proizvoljne i netačne. Usljed nedostatka bilo kakvog sigurnog izvora tačno vrijeme zasnivanja manastira nije nam poznato. Narodne legende koje se i danas rado prepričavaju po grbaljskim selima kao vrijeme zasnivanja navode godinu 1350. pripisujući ktitorstvo caru Dušanu. Jedna od legendi saopštava da je prije izgradnje manastira postojala na njegovom mjestu neka starija crkvica koja je služila kao punkt preko kojeg su se duhovna lica otiskivala za Sv. Goru. Narodna pripovijedanja idu toliko daleko da čak smjelo tvrde da se preko ovog dijela Crnogorskog primorja, boraveći kratko u lastovskoj crkvici, prebacio sa obližnje morske obale za Sv. Goru i Rastko Nemanjić – Sv. Sava”, priča nam igumanija Akvilina, vrlo obrazovana monahinja jer je arhitekt po zvanju a  poznata je vrednica  jer svojeručno za potrebe manastira mitropolije izrađuje namještaj. Igumanija nam još priča da predstoji velika borba da se uknjiže sva manastirska imanja jer je vlast kako koja je dolazila i odlazila skrnavila je ono što je od pamtivijeka manastirski posjed.

Arhitetura svetinje

Kompleks manastira Podlastve, u sadašnjem obliku, čine crkva sa pripratom posvećena Rođenju Bogorodice i, uz njenu južnu stranu, dvije građevine namijenjene stanovanju – jedna veća, dvospratna i druga, manja jednospratna. Pomenuti objekti ograđeni su sa istočne, sjeverne, zapadne i, djelimično južne strane kamenim ogradnim zidom. Crkva Rođenja Bogorodice, zidana od pritesanog kamena utopljenog u krečni malter, po svom arhitektonskom sklopu pripada široko rasprostranjenom tipu građevina jednobrodne osnove sa polukružnom apsidom na istočnoj strani i ulaznim vratima na zapadu.

Unutrašnji prostor hrama je pomoću dva para prislonjenih stubaca podijeljen na tri traveja, približno istih dimenzija, dok je svod sa ojačavajućim lucima zasveden poluobličasto. Enterijer je osvijetljen sa tri otvora -po jedan na sjevernom i južnom zidu, treći na apsidi. Na južnom zidu, u prostoru zapadnog traveja, nalaze se pomoćna vrata. Crkvena priprata je parom pilastara podijeljena na dva traveja. Zidana je od kamena u krečnom malteru i zasvedena poluobličasto dok se njena zapadna fasada završava zvonikom tipa “preslice” sa četiri okna. Zanimljivo je da je kameni vijenac zidova priprate znatno niži od onih u crkvi. Od plastičnih ukrasa na hramu ne figurira ništa posebno interesantno. Takvim se jedino mogu smatrati jedan kameni, jednostavno profilisan nadprozornik na južnom zidu, kamen sa isklesanim krstom, očigledno sekundarno upotrijebljen, na sjevernom zidu priprate i jednostavna okrugla rozeta na zapadnoj fasadi.

O portalu

Portal Micro mreža je dio Udruženja građana Mikro mreža i kao takav djelujući na teritoriji Bosne i Hercegovine nastoji da promijeni sliku u svakodnevnom informisanju građana ove zemlje. 

Na ovom portalu će se ravnopravno predstavljati svi segmenti društva, i svaki pojedinac će dobiti svoj medijski prostor ukoliko mu je neophodan.

Pišite nam

Kontakt informacije

78400 Gradiška, RS - BiH
+38763/933-787
micromreza(@)gmail.com
redakcija(@)micromreza.com
info(@)micromreza.com

Najnovije vijesti

07
dec2019

Suze, tuga i bol: Crni oblak s...

Odavno u Gradišci, gdje je subota proglašena Danom žalosti zbog današnje sahrane Davora Mijatovića (...

07
dec2019

Nagrade najboljim volonterima:...

Dodjelom nagrada najboljim volonterima u Gradišci Udruženje „Most“ obilježilo je Međunarodni dan vol...

07
dec2019

Odigrana predstava "E moj...

Sinoć je pred gradiškom publikom odigrana predstava "E moj vaspitaču", koja je nastala po ideji prof...

07
dec2019

Pogibija srednjoškolaca nastav...

Uzak i nepregledan most na rječici Jablanici zajedno sa tri kilometra puta bez trotoara u Vrbaškoj k...