1130 Objavljeno 10 februar 2021 Autor: Inja Ponjavić i Slađana Vergić

Pandemija Korona virusa nanijela je mnogo štete kako u ekonomskom, tako i zdravstvenom sistemu. No, kakav je njen uticaj na društveni sistem i funkcionisanje mladih?

Naš način kako da provirimo u društveni život mladih bio je preko mini-ankete. Cilj pomenute ankete je bio da shvatimo u kakvom se to trenutnom položaju nalaze mladi ljudi. Kako pronalaze partnere? Kako krate svoje slobodno vrijeme?

Karakterististike ispitanika

Veći dio informacija došao nam je upravo od ženske populacije, ali tu su u malo nižem procentu i muškarci. Veoma zanimljiva činjenica jeste geografska rasprostranjenost ispitanih. Naša putanja kreće se  od Banja Luke i Gradiške pa sve do Kopenhagena.

Kako mladi provode vrijeme u periodu pandemije?

Većina ispitanika suočila sa sa velikim promjenama svoga rasporeda i tempa društvenog života. Kako kažu, pronalaze više vremena za sebe, upuštaju se u izučavanje novih vještina. Poneki uče da kuhaju, dok drugi skraćuju vrijeme učenjem stranih jezika. Druženje, pa makar ono bilo u drugom obliku ipak je neizostavan segment svih, a pogotovo mladih.

''Gledam filmove i serije, čitam knjige i učim engleski jezik'', bio je jedan od mnogobrojnih odgovora.

Sport i rekreacija pomažu pri oslobađanju toksičnih misli koje nam nameće trenutna situacija. Pored sporta, jedan od mnogobrojnih načina za relaksaciju jesu filmovi, serije, ali i društvene mreže. Mnogi su se iskušali u aktiviranju po pitanju vježbe, tijela, ali i uma.

Ljubav u doba korone

Pitali smo se kako to mladi pronalaze partnere u doba pandemije? Odgovori su bili poprilično raznovrsni, a susreli smo se i sa ponekim komičnim. Naime, veliki dio naših ispitanika je već u emotivnoj vezi, u koju su stupili prije širenja pandemije. No, imamo i drugu stranu. Poneki su nam se požalili tako što su nam na ovo pitanje dali jednostavan odgovor-nikako. Da li je u pitanju samo pandemija ili više faktora, nisu sigurni.

''Nikako, ljubavni život mi je na holdu. Jednostavno ne vidim realan način da stupim u blizak kontakt, društvene mreže su tu, ali ipak nisu dovoljne'', požalio nam se jedan ispitanik.

Većina mladih ljudi u ovoj situaciji stupa u kontakt putem društvenih mreža, najčešće putem Instagrama. Neki smatraju da im je ljubavni život značajno oštećen, a poneki smatraju i da je narušen u potpunosti. Pandemija je otežala već svakako tešku i komplikovanu situaciju. Dok su pojedinci dali veoma neobičan i komičan odgovor „Zovem ih u izolaciju“.

Kako je pandemija uticala na kulturni život i psihičko stanje mladih?

Kulturni život znatno je osiromašen. Naime, pored ne tako zavidne situacije i prije širenja korone trenutno stanje nije za pohvalu. Na pitanje, koliko to mladi posjećuju bioskope i pozorišta zastrašujuće mali broj  ispitanih čini to često, dok većina uopšte ne posjećuje ništa od navedenog.

Naša kulturna scena na mukama je veći dugi niz godina. Korona virus produbio je već ranije napravljene rane i njen život doveo u veliku opasnost.

Kakvo je to emotivno i psihičko stanje mladih?

Susreli smo se sa različitim iskustvima. Pojedini su uplovili u more monotonije i negativnosti, dok drugi vide svijetle tačke. Dok jedni žale za putovanjima, društvom i „normalnim“ životom, drugi smatraju da su ipak napunili baterije.

''Jako je uticalo na moj društveni život. U direktnom kontaktu sam sa malo ljudi. Ili ja njih, ili oni mene izbjegavaju. Iz ovog razloga sam izgubio dosta prijateljstava, pojedini su me tretirali kao rasadnik virusa iako za ovo nije bilo osnove'', jedan od stavova naših ispitanika.

Ono što nam je zaparalo oči jeste upravo dio gdje se pojedinci gledaju kao „rasadnik virusa“. Psihička tortura prisutna je u periodu pandemije, očigledno nemamo razumijevanja jedni za druge,a šta bez razumijevanja?

Noćni život u vrijeme pandemije

Najveći udarac korona je zadala ugostiteljskim objektima, noćnim klubovima, a ništa manje ova situacija nije dotakla one koji su bili redovni posjetioci istih. Nivo nostalgije za noćnim životom pokazuje i činjenica da bi veliki broj ispitanika rizikovao zdravlje u zamjenu za jedan „normalan“ izlazak, a samo minorna brojka pripada onima koji se ne bi upustili u to. Ono što nas je podjednako zanimalo, jeste odgovor na pitanje koliko se to mladi ljudi osjećaju sigurno tokom izlaska u vrijeme pandemije? Većina smatra da nije u rizičnoj situaciji , ali poneki su ipak malo više oprezni po pitanju zdravlja.

''Izlazak'' do 22:00 časova postao je jedan oblik normalnosti. No smatramo da baš niko ne pronalazi satisfakciju, kako se većina izjašnjava- put pod noge u pravcu kuće i prije nego što smo stigli.

 

 

Pozitivni i negativni ishodi

Na pitanje šta im to najviše fali iz doba „normalnosti“, većina se složila da je to sloboda. Privid normalnog života i udisanje punim plućima bez maske. Putovanja su se rangirala podjedanako visoko na listi želja, kao i noćni život i masovnija okupljanja. No, tu su i oni koji kažu da su se već navikli i da im skoro ništa i ne nedostaje. Veliki nivo straha i stresa su ono što želimo da zaobiđemo.

Kada pričamo o promjenama, onim ličnim i onim koje pronalazimo oko sebe i u okolini, mišljenja se znatno razlikuju. Poneki smatraju da pozitivnih promjena nije ni bilo, dok se drugi ne slažu sa tim. Zbližavanje sa porodicom, okretanje sebi samo su neki od pozitivnih ishoda negativne situacije.

''Nedostaje mi život bez maski, bez distance, bez toga da mi je u glavi samo hoću li se zaraziti i jesu li mi ruke dezinfekovane'', želje mladih porpilično su proste i jasne.

Naša zapažanja

Banalizacija stvari česta je u našem društvu. Ona za sobom povlači nezahvalnu naviku da nam je sve dostupno. Dostupne stvari sa vremenom nisu više tako privlačne, uzimamo ih olako, zdravo za gotovo. Neke od tih stvari jesu upravo putovanja, masovna okupljanja, kao i razne kulturne manifestacije. Sve to postaje luksuz i nedostižno. Kada je nešto nedostižno, njegova „cijena“ i sam princip vrjednovanja raste.

Potreba za slobodom i životom gdje strah nije svakodnevnica sasvim je jasna i razumljiva. Pandemija je značajno uticala na našu rutinu, raspored i funkcionisanje. Međutim, u svakom zlu ponešto dobro. Vrijeme je napokon postalo značajna kategorija,a većina počinje pametnije da ga raspoređuje.

Da li će ova već svima stresna situacija pronaći kraj svoga bivstvovanja, onako kao što nam je i došla-neočekivano ili će nas još pritiskati-ne znamo, no naše je i da u ovako teškim vremenima nađemo svrhu našeg postojanja.


Pratite ''Micro mrežu'':
Facebook, Logo, Social Network, Network What is the history of Instagram's logo? - QuoraTwitter logo history | Creative FreedomNo photo description available.

Auto Janković