Auto Janković
552 Objavljeno 15 decembar 2020 Autor: Ljiljana Bugarin

Osamostaljivanje je socijalni marker odraslosti i taj proces je važan za mentalno zdravlje, no kako nam je već godinama poznato - na Balkanu i u zemljama Mediterana napuštanje roditeljskog doma dešava se mnogo kasnije nego u drugim evropskim zemljama, naročito skandinavskim. Istraživanja su pokazala da se mladi tamo odlučuju da napuste roditeljski dom oko svoje dvadesete godine, dok kod nas veliki procenat tridesetogodišnjaka, čak i četrdesetogodišnjaka još uvijek živi u tzv. produženom djetinjstvu.

Da li su za to od presudnog značaja ekonomski ili sociološki i psihološki faktori, nametnuti tradicionalni okviri, pa čak i manipulativni emotivni odnosi, tek činjenica je da se kod nas mladi prilično kasno odvaže na korak da postanu samostalni. Postavlja se pitanje: kada je pravi momenat za napuštanje roditeljske kuće i osamostaljivanje.

Kakva je situacija u gradovima?

Dok na selima još uvijek postoji tradicija da roditelji planiraju da će njihova djeca živjeti u istom dvorištu i kada zasnuju svoje porodice, pa im namjenjuju poseban dio kuće, u gradovima je situacija nešto drugačija. Prvi korak ka osamostaljivanju uglavnom predstavlja odlazak mladih u srednju školu ili na fakultet u veći grad, s tim da se još uvijek ne može govoriti o finansijskoj nezavisnosti, jer mladi zavise od roditelja koji ih još uvijek izdržavaju u tom periodu. Tada uglavnom stanuju sa cimerima sa kojima dijele troškove iznajmljivanja stana i račune. Mnogi od njih počnu i da rade tokom studiranja i u gradu ostaju zbog potrage za poslom poslije završenog fakulteta.

Kada su veći gradovi poput Beograda i Novog Sada u pitanju, u njima vlada sve veća ponuda i potražnja stanova za iznajmljivanje i prodaju. U posljednjih nekoliko godina javlja se i više mogućnosti za zaradu što vodi ka podizanju stambenog kredita, kupovini prvog stana i samostalnom životu. Cijena stanova je u većim gradovima kao što je Beograd, znatno viša, pa je za kupovinu nekretnine potrebno više godina rada i odricanja nego u manjim gradovima. Ponuda i prodaja stanova i u Novom Sadu je u posljednje vrijeme sve veća i raznovrsnija, s obzirom da se grad sve više širi i da se u njemu gradi mnogo novih zgrada.

Šta nam donosi osamostaljivanje?

Kupovina zajedničkog stana pomoću stambenog kredita predstavlja češći izbor mladih parova koji već žive zajedno u iznajmljenom stanu nego samaca. Umjesto da se plaća kirija, otplaćuje se rata kredita i nekretnina ostaje u vašem vlasništvu, a pored toga za kupovinu prve nekretnine obezbeđene su i razne olakšice.

Ovakva odluka pruža udobnost i privatnost, ali i čini da se mladi ljudi osjećaju potpuno, uspješno i zadovoljno sobom. Iako je čest slučaj da u Srbiji važi uvreženo mišljenje da roditelji žive za svoju djecu i da je njihova svrha da o nekome brinu, pa zadržavaju svoju djecu što duže uz sebe čak iako ona imaju trideset godina, osamostaljivanje nije ujedno i kraj emotivne bliskosti roditelja i djece.

Lažni komfor i njegove posljedice

Mladi koji dobro zarađuju, a i dalje ne napuštaju roditeljsku kuću, čine to da bi zadržali platu za svoje potrebe u vidu garderobe, putovanja, izlazaka i komfornog života, a često su i zavisni od toga što roditelji (uglavnom majke) obavljaju umjesto njih kućne poslove kao što su kuvanje, pranje veša, peglanje itd. Psiholozi upozoravaju da mladi koji su zreli i odrasli, a ostaju uljuljkani u udobnosti roditeljskog doma i poslije svoje 25. godine, postaju sve pasivniji i nefunkcionalniji, lako se odriču prava na privatnost, nisu odlučni i često postupaju kako im dugi kažu, naviknuti su da im stalno neko pomaže, što projektuju i kasnije na zajednički život sa partnerom.

Odlučivši se da žive zasebno, mladi ljudi pokazuju da su odgovorne i samostalne osobe, a time što su ''odletjeli iz gnezda'' često grade još bolji odnos sa svojim roditeljima. Biti odgovoran za sebe i doći do sopstvenog krova nad glavom veliki je poduhvat i zreo čin koji pozitivno utiče na formiranje ličnosti i kvalitet života.


Subscribe na naš YouTube kanal.

Pratite ''Micro Mrežu'' na FacebookuInstagramu i Twitteru.

Besplatnu Android aplikaciju preuzmite OVDJE.

Centari civilnih inicijativa