Auto Janković
4320 Objavljeno 26 decembar 2020 Autor: Anabela Sladojević

Decembarski dani su na izmaku, Nova godina je sve bliža, a praznično raspoloženje raste iz dana u dan. Novi počeci gotovo uvijek sa sobom donose i nove odluke. Te odluke su obično vezane za unapređenje ličnosti, pa se tako čitanje knjiga nađe kao jedna od osnovnih stavki pri samousavršavanju.

 U nastavku teksta donosimo 10 knjiga koje će vam proširiti vidike, probuditi nove emocije, uvući vas u dimenzije novih svjetova i omogućiti doživljaj nečeg što vam realan svijet možda ne bi pružio.

1. ''Mali princ'' Antonio de Sent Egziperi

Mali princ je klasik francuske, ali i svjetske književnosti. Ovo je djelo nevelikog obima koje briše vremenska, mjesna i uzrasna ograničenja. Egziperi ovim filozofskim romanom razbuktava maštu kod djece, i njima, kao i  odraslima, na nježan i nezahtjevan način podvaljuje promišljanja o osnovnim problemima ljudskog postojanja. Pisac nas kroz putovanja malog princa upoznaje sa različitim svjetovima koji predstavljaju plejadu ljudskih osobina. Pokazuje nam otuđenost, egoističnost i poročnost, ali i ljubav, prijateljstvo i radost koji predstavljaju suštinu ovozemaljskog postojanja. Tu tezu dokazuje i dobropoznati citat „Samo se srcem dobro vidi. Ono bitno nevidljivo je očima.“

2. ''Alhemičar'' Paulo Koeljo

Ovim djelom argentinski pisac Paolo Koeljo razložno je ponukao mnoge da za njega tvrde da zna tajnu književne alhemije. „Alhemičar“ je jedan od najpoznatijih romana ovog pisca. Centralna ličnost djela je Santjago, pastir iz Andaluzije. Osnovni cilj mladog pastira je pronalazak blaga koje je skriveno ispod piramida u Egiptu. Koeljo detaljno opisuje njegovu potragu za blagom koja vremenom mijenja svoj oblik i poprima mnogo značajniju svrhu. Novi predjeli, situacije i ljudi učestvuju u izgradnji dječakove ličnosti. Da li na kraju pronalazi blago? Šta to blago, u stvari, predstavlja?

3. ''Veliki talas'' Perl Bak

Perl Bak je prva Amerikanka koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost. Pored brojnih uspjelih romana i pripovijedaka „Veliki talas“ se izdvaja jer je uvršten među osnovnoškolske lektire. Razlog za to je jednostavnost u izrazu koju Bak ima, a koju je zaista teško postići. Priča govori o jednom izgubljenom djetinjstvu i nedaćama iznad kojih se, poput feniksa, izdigao dječak Džijo. Način na koji se pomenuti dječak hvata u koštac za rasutim krhotinama vlastitog života poteže niz filozofskih tema. Ovo je priča o životu, nadi, ljubavi i prirodi čiju moć ni u jednom trenutku ne smijemo prenebregnuti.

4. ''Novembar'' Gistav Flober

Ovo je bezvremenska priča koja slavi ljubav kao propeler pokretanja i djelanja čovjeka i kao suštinu postojanja. „Novembar“je roman o Floberovoj mladosti nastao kombinovanjem lirskog i romanesknog. Fokus je na prvom zaljubljivanju i mladalačkim previranjima unutar ličnosti. Oscilacije raspoloženja, ideja i emocija dovode glavnog lika u stanju bunila. Upoznajemo srce koje je prazno poput groba. Samo ljubav bi mogla popuniti tu prazninu i smanjiti previranja duše.

5. ''Gospođa Dalovej'' Virdžinija Vulf

Virdžinija Vulf vrijeme i mjesto radnje smiješta u jedan dan i u jedan grad – junski dan 1923. godine u Londonu. Koliko toga se može zapravo desiti u jednom danu? Na realnom planu, u slučaju gospođe Dalovej, može se organizovati zabava. Međutim, šta se sve u toku 17 sati, koliko traje radnja, može odviti u unutrašnjem svijetu likova? Pisac osvjetljava divlje i neukroćene misli, patnje, boli likova i sve ono što nikada ne bi smjelo izaći na vidjelo. Ličnost Klarise Dalovej ima i drugu stranu medalje. Ona je više od domaćice i žene koja priprema zabave. Klarisa, kao i Septimus, vide svijet dalje od njegovog površinskog sloja. Virdžinija Vulf se ističe time da nas s lakoćom prošeta od svijesti jednog lika do drugog, kroz svega 17h.

6. ''Tunel'' Ernesto Sabato

Upoznajemo slikara Huana Pabla Kastela za čiju se egzistenciju vežu pojmovi samoće, usamljenosti i mizantropije. Njegov život se mijenja kada upoznaje Mariju, koja slučajno ulazi u njegov život. Ovo je priča o unutrašnjoj drami koja se odvija u pojedincu, o mraku koji preuzima kontrolu i dovodi do tačke potpunog crnila.

7. ''Demijan'' Herman Hese

Ovo je roman koji prikazuje radosti i nedaće odrastanja. Hese u romanu dočarava svaki mogući scenario mladosti – zbunjenost, usamljenost, buntovništvo, unutrašnje borbe, kajanje... Mladi Emil Sinkler upoznaje Demijana i time mu se otvaraju novi pogledi na svijet. Naizgled priča o prijateljstvu sa sobom donosi filozofske diskurse. Hese fokus stavlja na ničeovsko osjećanje da se čovjek može ostvariti kao ličnost ukoliko se izdigne iznad osrednjosti stada.

8. ''Slika Dorijana Greja'' Oskar Vajld

 Motiv prodaje duše zarad ostvarenja ovozemaljskih ciljeva nije neobičan u svjetskoj književnosti. Međutim, Vajld tome motivu daje novo ruho i stvara priču o mladiću koji prodaje dušu zarad vječne mladosti i ljepote. Umjesto Dorijana, stari njegov portret. Ovo je roman koji se bavi pitanjem samopoimanja, otkriva kolika je cijena narcisoidnosti i površnosti, kao i to da li je moguće negirati starost i suprodstaviti se prirodi.

9. ''Vrli novi svijet'' Oldos Haksli

 Ovim antiutopijskim romanom Haksli jos 1932. godine prikazao moguću budućnost koja se odlikuje genetskim inžinjeringom i manipulacijom zadovoljstava. Riječ je o slici svijeta u kome nema zločina bolesti, nesreća, ali ni ljubavi, porodice, ideje i napretka. Prikazan je sistem u kome ljudi ne biraju način života i razvojni put istog, nego je svaki pojedinac sporedna uloga u vlastitom životu. Glavnu ulogu imaju odabrani moćnici koji odlučuju o današnjici i sutrašnjici robotizovanog društva.

10. ''Sapijens: Kratka istorija čovječanstva'' Juval Noa Harari

Izraelski istoričar Juval Noa Harari objavio je ovu knjigu prije nešto više od godinu dana. Iako novijeg datuma, Kratka istorija čovječanstva proglašena je kultnom knjigom 21.vijeka. Naime, riječ je o prikazu čovječanstva od nastanka do danas. Kao tri ključna momenta koja su izmijenila čovječanstvo autor navodi kognitivnu, poljoprivrednu i naučnu revoluciju. Nakon svake od njih bitisanje pojedinca, ali i društva značajno je izmijenjeno. Da li bi informaciona i biotehnološka revolucija, kao ogranci naučne, mogle Sapijensa dovesti do kraja njegovog postojanja? I da li su pomenute revolucije uticale, pored načina života, i na čovjekovu kodu, ili je ona i dalje na bliska kodu lovaca i sakupljača?


Subscribe na naš YouTube kanal.

Pratite ''Micro Mrežu'' na FacebookuInstagramu i Twitteru.

Besplatnu Android aplikaciju preuzmite OVDJE.

Centari civilnih inicijativa