Auto Janković
355 Objavljeno 07 jun 2021 Autor: Micro Mreza

Smanjen je broj kredita koje su građani prošle godine, koju je obilježila pandemija, koristili kod banaka u BiH, ali je, istovremeno povećan broj takvih zaduženja u mikrokreditnim organizacijama (MKO).

"Prema podacima Odjeljenja za platne sisteme Centralne banke BiH (CB BiH), broj građana koji su koristili kredite kod banaka u 2020. godini bio je 863.282, što je smanjenje za 4,7 odsto u odnosu na 2019. godinu, kada su 905.494 građanina koristila kredite banaka", potvrdili su za "Nezavisne novine" iz Centralne banke.

Kako su naglasili iz Centralne banke BiH, broj građana koji su koristili kredite kod mikrokreditnih organizacija za 2020. godinu bio je 270.015, što je za 1,7 odsto više u odnosu na 2019. godinu, kada je 265.485 građana koristilo kredite kod MKO.

To što je smanjen broj kredita koje su građani podizali kod banaka, a istovremeno povećan broj onih koji su se zadužili u mikrokreditnim organizacijama, nimalo ne iznenađuje ekonomske stručnjake, ali niti borce za zaštitu potrošača.

I jedni i drugi, naime, kažu da je to odraz situacije izazvane pandemijom.

Loše je, kažu stručnjaci, to što građani gube mogućnost bankovnih zaduženja i što su neki kriterijumi pooštreni, pa se oni moraju obraćati mikrokreditnim organizacijama.

"To je logična posljedica efekata na građane koje je prouzrokovala pandemija u smislu smanjenja prihoda i smanjenja mogućnosti građana da se zaduže kod banaka. Veliki broj njih izgubio je posao, ili su im primanja smanjena, ili su jednostavno banke odlučile da zbog rizičnije situacije rigoroznije kontrolišu sve zahtjeve za kredit", kaže za "Nezavisne" Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Sa druge strane, kako je dodao, mikrokreditne organizacije mnogo lakše odobravaju kredite te traže manje dokumentacije, ali, nažalost, nude građanima mnogo veće kamatne stope.

"Dakle, ne samo što ovakav trend pokazuje odraz krize, nego generalno može voditi ka dubljoj krizi i zaduženosti građana u narednom periodu. Naime, imamo veći broj građana koji su se zadužili po višim kamatnim stopama, pa je pitanje hoće li moći da vrate ovo zaduženje, odnosno dolazi se do problema u smislu kako će pronaći sredstva i slično", rekao je Gavran.

Sličnog je stava i Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača "Futura" iz Mostara, koji ističe da prolazimo kroz rizično razdoblje, u kojem ljudi, ako je ikako moguće, izbjegavaju zaduživanje, a oni koji to moraju učiniti, često ne mogu ispuniti uslove koje banka traži.

"Recimo, imate ljude koji su ostali bez posla. Ako ste bez posla, nećete dobiti kredit u banci. A onda stupaju na scenu mikrokreditne organizacije, gdje je lakša procedura pri dobijanju kredita, ali je veća kamata i više se na kraju plati", naglasio je Bago.

Kako je dodao, u konačnici, obično oni koji su najmanje platežno sposobni podižu kredite u mikrokreditnim organizacijama te će na kraju upravo oni i najviše ispaštati s obzirom na to da će da plate više kamate.

"Dakle, jasno je da ne postoji program, odnosno linija pomoći ljudima koji su ostali bez posla. Nisu oni krivi ako nemaju posao, mora im država na neki način pomoći da premoste trenutnu situaciju i svoje probleme", naveo je Bago u izjavi za "Nezavisne novine".

Inače, prema podacima CB BiH, broj građana koji su koristili kreditne kartice banaka u 2020. godini bio je 336.891, što je za 0,8 odsto više u odnosu na 2019. godinu, kada je 334.085 građana koristilo kreditne kartice banaka.

/Nezavisne/

Centari civilnih inicijativa