Auto Janković
247 Objavljeno 20 maj 2021 Autor: Micro Mreza

Vremenski uslovi posljednjih godina negativno utiču na proizvodnju meda, što je dovelo u nepovoljan položaj pčelare u Srpskoj koji ne mogu podmiriti ni potrebe domaćeg tržišta, zbog čega o izvozu ovog proizvoda ni ne razmišljaju.

To potvrđuju i podaci Zavoda za statistiku RS, prema kojima je u prošloj godini u Srpskoj proizvedeno svega 937,6 tona meda ili 5,6 kilograma po košnici.

''Lani je izvezeno 616 kilograma meda, dok je iz inostranstva stiglo 15,5 tona ovog proizvoda'', izračunali su statističari.

Komentarišući ove podatke, predsjednik Saveza udruženja pčelara RS Damir Barašin kazao je da domaći pčelari ne mogu da pokriju potrebe domaćeg tržišta jer je prinos meda posljednjih godina smanjen.

''Klimatske promjene utiču na medenje biljaka, a posljednje tri godine u maju i junu, koji su veoma bitni za proizvodnju meda, palo je dosta kiše. Zbog smanjenja proizvodnje meda pčelari nisu mogli da pokriju potrebe domaćeg tržišta te je zato prisutan veliki uvoz meda od kojeg je većina sumnjivog kvaliteta'', tvrdi Barašin.

Dodaje da je razlog smanjenog izvoza i neisplativost zbog relativno niske cijene u inostranstvu, iako je naš med vrhunskog kvaliteta.

''Med koji se izvozi iz BiH većinom je proizveden u FBiH a riječ je o malim luksuznim pakovanjima koji su namijenjeni za tržište Bliskog istoka'', rekao je Barašin.

Prema njegovim riječima, cijena meda na domaćem tržištu se proteklih godina uglavnom nije mijenjala i kreće se od 15 od 20 KM po kilogramu.

''U banjalučkoj regiji  košta oko 15 do 17 maraka, a u Hercegovini od 18 do 20 KM'', rekao je Barašin dodajući da hercegovački pčelari imaju manje prinose meda što utiče na njegovu cijenu.

Prognoze ni za ovu godinu, ističe Barašin, nisu optimistične. Kako kaže prije kišovitog proljeća, bio je mraz koji je naškodio medonosnim biljkama te je izvjesno da je pred pčelarima RS loša sezona.

Da je pčelarstvo skup posao kad nema medenja i prinosa, tvrdi i banjalučki pčelar Nedo Bubotić čiji med iz 150 košnica prehranjuje njegovu porodicu.

''Cijeli život se bavim pčelarstvom i nikada se pčele nisu prihranjivale u ovom periodu kao što je slučaj posljednjih godina. Situacija u kojoj se nalazimo je katastrofalna. Za prehranu pčela u jednoj košnici treba izdvojiti i do 20 maraka'', kazao je Bubotić dodajući da će ga na kraju prehrana za pčele koštati oko 3.000 KM.

Kako je kazao, Vlada RS im je pomogla koliko je mogla, ali proizvodnja najviše zavisi od vremena na koje niko ne može uticati.

Neiskorišćen potencijal

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srpskoj trenutno ima 5.800 pčelara koji raspolažu sa 167.000 košnica.

''Pčelarstvo u RS ima veoma značajnu ulogu u sveukupnom obimu poljoprivredne proizvodnje, dok prirodni uslovi, umjerena kontinentalna klima i bogatstvo biljnog svijeta pružaju idealne uslove za gajenje pčela. Ipak uzgoj pčela i proizvodnja meda u Srpskoj još su neiskorišćen potencijal - naveli su iz Zavoda povodom 20. maja'', Svjetskog dana pčela.

/Glas Srpske/

Centari civilnih inicijativa