189 Objavljeno 25 maj 2020 Autor: Micro Mreza

25. maj, koji se širom bivše Jugoslavije nekada masovno slavio kao Dan mladosti i rođendan nekadašnjeg predsednika SFRJ Josipa Broza Tita, ni danas, u nekim gradovima regiona, nije zaboravljen praznik.

Iako mnogi danas gotovo i da ne znaju da je ovaj datum bio veliki praznik, neki ga ipak i danas obilježe.

Međutim, za veliku većinu ljudi na našim prostorima danas je 25. maj sasvim običan dan.

Iako je Tito zvanično bio rođen 7. maja u Kumrovcu, davne 1892. godine, 25. maj je obilježavan kao njegov rođendan. Centralna manifestacija uvijek je organizovana na stadionu JNA u Beogradu, gdje su  omladinci, vojska i mnogi drugi , izvodili slet mladosti.

Ideja o nekad najpopularnijoj manifestaciji u bivšoj Jugoslaviji potekla je 1945. godine iz grada Kragujevca, gdje je Odjeljenje za sport i fiskulturu osmislilo masovnu omladinsku štafetu koja će proći širom Jugoslavije, i to trčanjem najuspješnijih omladinaca koji nose Štafetu mladosti.

Titu je svakog 25. maja uručivana Štafeta mladosti, koja je polazila svaki put iz drugog mjesta i iz druge republike, i uvijek masovno dočekivana širom nekadašnje Jugoslavije.

Štafetu mladosti su Titu, uz prigodnu čestitku sa željama za dug život i dobro zdravlje, uručivali najbolji omladinci i omladinke.

Iako je Tito preminuo 1980. godine, Štafeta mladosti je nastavila da ide iz ruke u ruku miliona mladih ljudi od Triglava do Đevđelije, samo pod drugačijim nazivom "I poslije Tita – Tito", uz zakletvu Jugoslovena da će istrajati na njegovom putu i njegovati "bratstvo i jedinstvo". Nošenje štafete trajalo je do 1987. godine, pune 42 godine.

O Titovoj istorijskoj ulozi svjedoči i nevjerovatno masovno prisustvo najistaknutih ličnosti tadašnjeg vremena na njegovoj sahrani 8. maja 1980. godine. Na sahranu u Beograd došlo je 700.000 ljudi i više od 200 istaknutijih ličnosti i državnika iz cijelog svijeta, među kojima su bili Indira Gandi, Margaret Tačer, Leonid Brežnjev i ostali. Bila je to najposjećenija sahrana nekog državnika u 20. vijeku.

Poslije njegove smrti, etničke tenzije, koje su do tada tinjale, isplivale su na površinu, dovodeći na kraju do ratova u balkanskim državama. Deset godina kasnije bivša Jugoslavija bila je poprište građanskih ratova, nakon secesija bivših jugoslovenskih republika, prvo Slovenije, a zatim Hrvatske i BiH.

Titova moć je nekada održavala Jugoslaviju jedinstvenom pod zastavom bratstva i jedinstva. Međutim, sada sjećanje na njega dijeli nekadašnje građane Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, danas brojnih država  koje su proizišle iz njenog raspada.

Danas 40 godina poslije smrti Josipa Broza Tita, još uvijek ima Srba, Hrvata, Bošnjaka i drugih koji sebe opisuju, prilično čežnjivo, kao "jugonostalgičare".

Tito,  čovjek koga jedni obožavaju do idolopoklonstva, a drugi mrze!


Josip Broz Tito, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, čovjek o kome postoje oprečna mišljenja, ali čiji je period vladavine među običnim ljudima, u svim republikama bivše SFRJ, i dalje simbol boljeg, sigurnijeg i uređenijeg života.

U godinama pred raspad Jugoslavije, počele su kritike i distanciranja od njegovog lika i djela.

Optuživan je za stradanja političkih neistomišljenika, za vođenje ekonomske politike zasnovane na uzimanju kredita, kako bi se održavalo blagostanje, a što je, po riječima mnogih, proizvelo veliki dug i kasnije veliku ekonomsku krizu u SFRJ.