Konjički sport je jedan od rijetkih gdje godine ne predstavljaju prepreku, a za sve one koji žele da se okušaju u njemu bitno je da sebičnost i samovolju ostave kod kuće, jer osluškivanje i prilagođavanje ovoj plemenitoj životinji jedino vodi ka ključu uspjeha i čarima uživanja u jahanju.
Jahanje ima osam disciplina i spada u kategoriju olimpijskih sportova, a od drugih se izdvaja po tome što je dostupno tokom čitave godine, jer svako godišnje doba ima svoje prednosti i čari. Za početak bavljenja ovim sportom prvo je, kaže stručnjak u konjskom sportu Predrag Ilić, koji je angažovan u Konjički klub “Čokorska polja” u Banjaluci, potrebna ljubav prema životinjama, jer je konj snažan i sjajan medijator za pokretanje svih resursa kod čovjeka. Da bi neko krenuo sa jahanjem, mora proći adekvatnu obuku te posjedovati svu potrebnu opremu.
”Za jahača su potrebne čizme ili jahačke cipele, zaštitna kaciga, rukavice, korbač koji se koristi za komunikaciju, a ne za kažnjavanje. Za mlađe uzraste koristi se i zaštitni prsluk za grudni koš i kičmu”, kazao je Ilić. Nije ni slučajnost, podvlači, to što se na reklamama raznih proizvođača automobila, mašina i nekih preparata nalazi lik konja.
”On je simbol jačine i moći pa tako se i jahači osjećaju moćnije kada su na konju, nego kada su pješaci. Konjička sportska rekreacija i konjički sport su dugovječni. U praksi mi se desilo da je došao bračni par od 73 godine koji su željeli da nauče jahati. Kupili su čak i svoje konje i jahali su sve do 86. godine, do kada je zdravlje dozvoljavalo”, kazao je Ilić. Pojasnio je da postoji i nekoliko faza jahanja. To su osnovno jahanje, tokom kojeg se uče osnovni elementi, rekreativno kada se više vremena provodi u prirodi sa konjem te sportska rekreacija i sport.
”Kada počnete da jašete pa završite jedan stepen, onda želite više i to najčešće vodi ka sportu, ali određeni ostanu u rekreaciji”, istakao je Ilić, dodajući da ne treba zaboraviti ni turističko jahanje, koje može da potraje i nekoliko dana.
Sve važnije mjesto zauzima terapijsko jahanje na Balkanu koje ima za cilj da unaprijedi kvalitet života osoba sa poteškoćama, jer daje izvanredne rezultate.
”Terapeutski efekat proističe iz činjenice da je korak konja kao kod čovjeka trodimenzionalan i ima iste efekte”, kazao je Ilić.
Da se konjima svaki dan mora pružati ogromna pažnja ističe i predsjednica Konjičkog kluba ”Arion” iz Gradiške Aleksandra Janjetović.
Potrebna im je njega, odgovarajuća hrana, redovno čišćenje, timarenje, a s njima se stalno mora raditi da bi bili u formi i kako se ne bi plašili.
”Konji su plahe životinje uprkos svojoj veličini. Ako ih čovjek samo malo zapusti, može veoma lako doći do problema, zbog toga i mi svoje ponašanje moramo prilagoditi karakteru ove životinje”, kaže Janjetovićeva.
Bojan Ugren iz srbačkog Konjičkog kluba ”Y” smatra da je ljubav prema ovom sportu individualna. Neko, poručio je, dolazi radi životinja, a neko radi sporta i rekreacije, ali je najbitnije što svi dolaze iz srca.
Cijene
U Konjičkom klubu Čokorska polja u Banjaluci čas od 45 minuta, gdje se uče osnove jahanja košta 30 KM, paket za pet termina jahanja 120, a ako se na početku godine uplati članarina, pojedinačni čas košta 25 maraka, dok paket od pet časova košta 100 KM. Čas jahanja u Konjičkom klubu ”Y” iz Srpca košta 20 KM.
/Glas Srpske/
