Već drugu godinu za redom ugostiteljska škola u Banjaluci ne može ispuniti plan upisa u prvi razred, za zanimanje konobar, a slična je situacija i sa kuvarima i poslastičarima. S druge strane, ugostiteljski objekti vape za radnom snagom, jer, kako kažu, posla ima, ali konobara nema! Zašto više nema interesovanja za profesionalnim zanimanjem konobara?
Prošle godine, po završetku osnovne škole, nijedan učenik nije predao dokumente za upis konobarstva. I ove godine, banjalučka Ugostiteljsko-trgovinsko-turistička škola nisu ispunili plan upisa ovom smjeru.
”Na žalost, u današnje vrijeme je ovo zanimanje degradirano, jer dobar dio populacije smatra da konobar može biti svako. Kad nemate šta da radite, vi uzmite tacnu. Međutim, ja se ne bih složio sa tim. U objektima koji poslužuju hranu i piće – ne može svako biti konobar”, ističe profesor u ovoj školi Mirko Milaković.
Bez obzira na to što smjer konobarstva, pored teorijskog dijela nastave, pruža i plaćenu praksu i sigurno zaposlenje, sve je manje interesovanje za ovim zanatom.
Ugostiteljska škola svakodnevno dobija pozive od poslodavaca, koji tragaju za konobarima, kaže profesor Milaković dodajući, da posla ima, ali profesionalnih konobara nikad manje.
Slobodan Buzak, 18-godišnji profesionalni konobar kaže da se u tu profesiju upliću i i oni koji su završili i oni koji nisu završili taj smjer školovanja.
”Mislim da bi to trebalo izregulisati, da ne može baš svako da radi taj posao”, dodaje Buzak.
Јovan Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore, ističe da danas zanatski preduzetnik može više da zaradi od onoga koji radi u javnom sektoru.
”Onome ko se opredijelio za zanatstvo, nikada ne može biti ugrožena egzistencija”, naglasio je.
Zanatsko-preduzetnička komora, kao i profesori u Ugostiteljskoj školi i učenici, saglasni su da je vrijeme da se profesionalno konobarstvo oživi.
/RTRS/
