Iako su pripreme za novi popis stanovništva u BiH počele prije gotovo četiri godine, još se niko ne usuđuje da kaže kada će popisivači ponovo “okupirati” opštine i gradove, ali zato iz zvaničnog Brisela upozoravaju da je potrebno raditi i na ovom polju.
Sve uređene zemlje, na šta često podsjećaju posebno demografi, popis rade svakih deset godina, ali kako se na ovaj posao gledalo u BiH najbolje opisuje to da je, uz Somaliju, bila jedina zemlja u svijetu koja nije uspjela 2011. da organizuje popis stanovništva, domaćinstava i stanova tako da je taj posao obavljen od 1. do 15. oktobra 2013. godine.
BiH je tako lani ponovo propustila priliku da sprovede popis, a i dalje nije poznato da li će ga i kada biti. Istovremeno, u najnovijem izvještaju o napretku BiH za 2024, u poglavlju 18 – Statistika, službenici zvaničnog Brisela su naveli da bi BiH iduće godine prvenstveno trebalo da, uz sprovođenje poljoprivrednog popisa, usvoji mapu puta za pripremu novog popisa stanovništva i stanova.
Na te navode u nadležnim institucijama, sudeći prema odgovorima koje su dostavili na pitanja “Glasa Srpske”, nema konkretnih odgovora.
U Agenciji za statistiku BiH navode da, u skladu sa zakonom, koordinišu planiranje, vođenje i objavu rezultata popisa stanovništva kada “državni organi ocijene da je potrebno” i da koordinacija podrazumijeva poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, uključujući anekse sedam i deset sporazuma koji se, naime, odnose na izbjeglice i visokog predstavnika.
Priznaju da je na osnovu zaključka Savjeta ministara BiH formirana radna grupa koja je izradila prijedlog zakona o popisu stanovništva.
– Međutim, finalizacija prijedloga trenutno nije moguća jer još nisu definisani ključni elementi poput budžeta i datuma početka popisa. Praksa pokazuje da se Zakon o popisu stanovništva donosi tek nakon što su sve ključne aktivnosti detaljno isplanirane i potvrđene. To uključuje definisanje datuma početka popisa, popisnih pitanja, finansijskog okvira, kartografije te metodoloških i organizacijskih dokumenata – ističu u agenciji na nivou BiH ,ukazujući na značaj probnog popisa kada je u pitanju testiranje predloženih rješenja.
Uz to, kako navode, osim statističkih institucija, uspjeh popisa zavisi i od učešća drugih relevantnih tijela BiH i entiteta.
– Zajednički rad i koordinacija biće ključni faktori pravovremenog i tačnog sprovođenja ovog složenog procesa. Tek kada se utvrde svi ključni elementi, BiH će biti spremna za sprovođenje novog popisa stanovništva – zaključili su u Agenciji za statistiku BiH.
Iz Republičkog zavoda za statistiku podsjećaju da je Vlada još u novembru 2019. dala saglasnost da se pristupi izradi nacrta novog zakona o popisu, uz učešće i saglasnost nadležnih predstavnika Srpske i uslov da se u tom poslu poštuje ustavno uređenje i nadležnosti BiH i Republike Srpske.
Agencija za statistiku BiH (BHAS) je u februaru 2021. godine uputila dopis statističkim institucijama za imenovanje predstavnika u Radnu grupu za izradu prijedloga Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, što je Zavod i uradio.
– BHAS je u martu 2021. dostavio statističkim institucijama prijedlog zakona. Zavod je početkom aprila te godine, u skladu sa definisanim rokom, dostavio komentare na prijedlog zakona. Nakon toga, Zavod nije dobio povratnu informaciju o aktivnostima o prijedlogu zakona, kao ni o tome koje aktivnosti su planirane, ni vremenski okvir za sprovođenje ove aktivnosti – poručili su iz Zavoda za statistiku Republike Srpske.
U BiH je, prema podacima koje je objavila Agencija za statistiku, a na osnovu obrade popisnica poslije popisa 2013. živjelo 3.531.159 stanovnika.
Manevri
Posljednji popis stanovništva protekao je uz velike probleme, a sve je rezultovalo time da je Republika Srpska objavila svoje podatke tri godine kasnije, nezadovoljna načinom na koji je Agencija za statistiku BiH obradila podatke, odnosno jer su ljudi iz 196.000 popisnica uvršteni u stalno stanovništvo u BiH, iako godinama žive i rade u inostranstvu.
Zahvaljujući tom manevru, kako su tvrdili i kako i dalje tvrde zvaničnici Srpske, broj Bošnjaka u BiH prešao je polovinu ukupnog broja stanovnika i iznosi 50,11 odsto, što je i bio cilj bošnjačke političke elite na kojem su radili i sa pojedincima iz statistike.
/Glas Srpske/