Nana je višegodišnja zeljasta biljka, visine stabla od 30 – 100 cm. Stablo je jako razvijeno, četvorougaono, crvenkaste boje, prekriveno dlačicama. Ima jako razvijene stolone, u velikom broju iz kojih se razvijaju nova stabla. Listovi su duguljasto – ovalni, na vrhu zašiljeni, a po obodu nazubljeni. Listovi su naspramni, sa lica tamnozeleni, a sa naličja svetliji, lisne drške su ljubičasto – crvene, a listovi su prekriveni dlačicama.
Cvjetovi su ružičasti skupljeni u klasaste cvasti, cvjeta od jula do septembra. Plod je orašica, a sjeme je sterilno te se razmnožava isključivo stolonima. Može se naći kao samonikla i kao gajena forma. Lišće nane ima jak i karakteristižan miris, pomalo poput balzama. Ukus mu je ugodan, oštro – aromatičan, isprva zagijreva, a zatim hladi. Češljasta nana ima vrlo aromatižan miris, a ukus joj je, kao i zelenoj, nalik na ukus kima, lagano ljut i ponekad travnat, nimalo rashlađujući.
Eterično ulje obe vrste sadrži mentol i menton. Lišće sadrži i tanin. Sadržaj eteričnog ulja iznosi oko 2,5%. U srednjoevropskoj kuhinji nana ne igra veliku ulogu. U Engleskoj i SAD njome se začinjavaju voćni kokteli i sokovi, voćne salate, grašak i mrkva, čaj i kakao.
Najpoznatija upotreba je za čuveni anglosaksonski mint – sos koji se služi uz ovčetinu i teletinu, uz paštete, žele i jela od riba. Kod nas se upotrebljava za začinjavanje pasulja. Ulje nane služi za aromatiziranje likera, slatkiša, zubnih pasta i lijekova ,za slične svrhe upotrebljava se i esencija nane .Zbog prijatnog i osvježavajućeg ukusa, nana se upotrebljava za čaj, u čajnim mješavinama ili samostalno.
Plodored
Nana se obavezno gaji u plodoredu, na isto mjesto se vraća nakon 5 – 7 godina. Zemljište – najbolje uspijeva na strukturnim, plodnim zemljištima, sa dosta vlage koja su osunčana i zaklonjena od vjetra.
Predusjev
Nani su dobri predusjevi i strna žita i okopavine. Obrada zemljišta – pod oranje unijeti 30 tona stajnjaka po hektaru, zatim orati na 25 – 30 centimetara, po oranju rasturiti mineralno đubrivo PK i to 120 kilograma/hektaru P i 150 kilograma/hektaru . Azot koristiti u prihrani tokom vegetacije u količini od 150 kilograma/hektaru.
Sadnja
Za sadnju nane se koriste jednogodišnji stoloni, sadnja se obavlja u jesen sredinom oktobra do prve polovine novembra. Sadi se u redove 70 centimetara puta 15 centimetara. Za sadnju treba upotijrebiti 1500 kilograma stolona/hektaru. Zemlja se zagrće u jesen.
Mjere njege
Od mjera nege primenjuju se: razbijanje pokorice, okopavanje, prihranjivanje, plevljenje i navodnjavanje. Najveće zahjeve za vodom ima u fazi granjanja i cvjetanja, kao i posle prvog košenja. Prve godine se prihranjuje isključivo azotom, a naredne sa NPK u odnosu 1:0, 7:1.
Žetva
Prvi otkos se vrši kada se pojavi 1/3 cvasti, drugi u septembru, a ako su jeseni suve može se kositi i treći put. Ako se kvalitetno odrade agrotehničke mjere može dati sledeće prinose: 2,5 tona/hektaru suvog lista, 5 tona/hektaru suve herbe i 40 kilograma/hektaru etarskog ulja.
Pakovanje i čuvanje
List i herba se pakuju i čuvaju u papirnim kesama ili jutanim vrećama dok se etarsko ulje čuva u bocama od tamnog stakla ili u metalnim kantama. Čuvaju se na suvom i promajnom mestu. Rok trajanja ovih droga je do 1 godine. Primenjuje se u obliku čaja, kapi, kapsula… Najčešće se koristi čaj za smirenje stomačnih tegoba po potrebi. Dnevna doza je 3 – 6 grama lista i 5 – 15 grama tinkture. Etarsko ulje se primenjuje prosječno 6 – 12 kapi za internu upotrebu ili 3 – 4 kapi kada se inhalira.
