Fejsbuk je u petnaest godina od osnivanja učinio velike korake prema ostvarenju sna Marka Zakerberga da poveže svijet, ali je pritom napravio i ogromne greške koje su neke od njegovih pobornika pretvorili u glasne kritičare.
Društvena mreža osnovana je 4. feburara 2004. u studentskoj sobi Marka Zakerberga na Harvardu i od tada je ostvarila nezamisliv uspjeh, privukavši 2,3 milijarde korisnika koji platformu koriste za razmjenu informacija i povezivanje, prenosi Hina.
Međutim, izložena je i kritikama da je više usredsređena na rast nego na zaštitu korisnika.
– To je sada vrlo moćna kompanije koja je stvorila vrlo privlačan proizvod od kog su mnogi postali zavisni. Zbog toga ima i veliku odgovornost – rekao je analitičar Džoš Bernof, prenosi B92.
Zakerberg ove godine posebno namjerava da se više angažuje na javnim forumima o tome kako tehnologija može bolje da služi društvu.
Fejsbuk je prošle godine bio upleten u niz skandala u vezi sa zaštitom podataka i kršenjem privatnosti korisnika te bojazni da vodećom svetskom društvenom mrežom manipulišu strani interesi za sopstvenu političku korist.
– Nakon niza izazova u 2018, Facebook više ne hvale zbog inovativnosti. Sada ga kritikuju. Fejsbuk je 15 godina i suočava se sa zrelošću. Nije to više kompanija na svom početku – kaže analitičarka tržišta Debra Aho Viliajmson.
Samo digitalni div Gugl ima više prihoda od Fejsbuka od oglašavanja na internetu. Fejsbuk je vlasnik i aplikacija poput Instagrama, Mesindžera i Votsapa, od kojih svaka ima više od milijardu korisnika.
Zakerberg i dalje brani svoj poslovni model i tvrdi da Fejsbuk nije prodavao podatke o svojim korisnicima te da mu se može vjerovati. Insistira na tome da njegova društvena mreža zarađuje od ciljanih oglasa utemeljenih na onome što saznaje od korisnika i tako uslugu održava besplatnom.
Kompanija priznaje da mora učiniti više da povrati povjerenje pa je uložila milijarde dolara u bezbjednost i ima 30.000 ljudi koji rade samo na tome.
– Kada kompanija stekne veliku moć i tvrdi da radi najbolje za vas, to znači da je itekako treba provjeravati. To smo naučili u kapitalizmu – kaže Bernof.
On sumnja da će ljudi okrenuti leđa Fejsbuku zbog narušenog povjerenja i objašnjava da su potrošači spremni da razmjene veliku količinu podataka za malo pogodnosti.
Fejsbuk je uprkos talasu skandala prošle godine imao rekordnu dobit od 22 milijarde evra. U međuvremenu, Zakerberg je uspeo u namjeri da poveže razvijeni svijet, ali onaj ostali tek se treba “zakačiti” na društvene mreže.
Po postojećim podacima 46,7 odsto korisnika interneta, odnosno nešto više od 23 odsto svetske populacije koristi se Fejbukom pa za širenje i te kako ima prostora.
Fejsbuk treba da postane i lider u suzbijanju manipulacije lažnim vijestima, zaštiti podataka i da pazi na promjene komunikacijskih preferencija korisnika, kaže Bernof.
