Priča o reformi izbornog zakonodavstva u BiH nalazi se dugo u vrhu prioriteta, ali zbog nemogućnosti dogovora o ključnim pitanjima mahom su usaglašene izmjene kozmetičke prirode, zbog čega upućeni smatraju da novi pomaci moraju biti napravljeni do kraja godine kako bi se sa boljim pravilima moglo ući u idući izborni ciklus.
Izborni zakon BiH do sada je mijenjan više od 20 puta, ali time nisu riješeni suštinski problemi izbornog procesa. Najznačajnija promjena desila se neposredno prije raspisivanja lokalnih izbora 2016. godine, kada je podignut unutarstranački cenzus za osvajanje mandata na stranačkoj listi sa pet na deset odsto za lokalne i na 20 odsto za opšte izbore, čime je smanjena mogućnost izbornog inženjeringa na listama.
Najkrupnija pitanja su još otvorena, a tiču se, između ostalog, primjene odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci” iz 2009. godine u vezi sa izborom članova Predsjedništva BiH te održavanja izbora u Mostaru, a PDP je početak sedmice otvori sa pričom o kojoj je i ranije bilo polemike, a tiče se ideje o objedinjavanju lokalnih i opštih izbora u BiH.
Njihov stav je da bi to trebalo da se desi već iduće godine, dok su iz SNSD-a poručili da ima smisla razmišljati o tome, ali da to nije jednostavan posao jer traži otpakivanje Ustava BiH i otvara prostor za ispostavljanje drugih zahtjeva koji mogu biti opasni.
Član Strateškog odbora “Koalicije pod lupom” i stručnjak za izborno zakonodavstvo Vehid Šehić smatra da izbore u BiH treba objediniti, ali ne zbog ekonomskih razloga već jer bi se time spriječilo da zemlja stalno bude u izbornoj kampanji.
– Svake dvije godine imamo izbore, kampanje traju po šest mjeseci. Četiri godine bez perioda izbora možda bi i kod građana stvorilo neki odnos i počeli bi razmišljati o onim stvarima koje život čine životom. Treba imati na umu da je za to potrebno promijeniti Ustav BiH jer je definisano da mandat traje četiri godine, odnosno napraviti promjenu da za jedan izborni ciklus to ne bi važilo. Da li postoji istinska politička volja i želja da se tako nešto uradi, to je drugo – rekao je Šehić koji smatra da bi uvođenje novih tehnologija, kao što su skeneri, unaprijedilo proces i oslikalo istinsku volju građana.
Interresornoj radnoj grupi za izmjene izbornog zakonodavstva je, kako je rekao, istekao mandat nakon posljednjih opštih izbora u oktobru 2018, a zalaže se da se ponovo formira takva grupa da bi se pristupilo izmjenama zakona i posao ovaj put doveo do kraja.
– Postoje mnoga poboljšanja koja je moguće napraviti bez izmjene zakona i Ustava BiH – rekao je Šehić.
Da treba nastaviti što je započeo prošli saziv radne radne, kaže i kadar SNSD-a Lazar Prodanović koji je godinama bio član tog tijela.
– Bez sumnje je potrebno da Parlament BiH profunkcioniše u potpunosti, odnosno da budu formiranje stalne i privremene komisije, među kojima je i ona čija je zadatak izborna pravila. Treba stvoriti uslove za izbore u Mostaru i druga krupna pitanja, ali i napraviti bolju podlogu za naredne lokalne izbore da bi bili kvalitetniji. Bilo bi poželjno da se to uradi do kraja godine, ali krajnji rok je do raspisivanja izbora – rekao je Prodanović.
/Glas Srpske/
