Kada se uoči samog dana slave završe sve pripreme za sutrašnji dan, osveštanom vodom, brašnom i ostalim dodacima, mijesi se slavski kolač. Njegov izgled u mnogome zavisi od umješnosti domaćice, ali koliko god ona iskusna ili neiskusna bila, svaki slavski kolač sadrži neke zajedničke elemente – simbole stare koliko i tradicija proslavljanja krsne slave.
Slavski kolač je tradicionalni srpski kolač odnosno vrsta hljeba. Pravi se prilikom održavanja slave i uvijek je okruglog oblika (kao pogača).
Pročitajte još:
Običaj je da se slavski kolač pravi dan pred slavu osveštanom vodom, brašnom i ostalim dodacima, piše Istorijski zabavnik.
Kada osvane dan slave, ovaj kolač se, zajedno sa žitom i crnim vinom nosi u crkvu. Tu se vrši zajedničko osvećenje žita i blagosiljanje hljeba i vina, a onda sveštenik svako žito posebno prelije, i svaki kolač posebno reže.
Slavski kolač je simbol tijela Isusa Hrista, a vino kojim se kolač preliva predstavlja njegovu krv.
Zato se na sredini kolača, kao i na četiri mjesta po obodu, stavlja pečat sa slovima IS HS NI KA (na ćirilici) što je grčka skraćenica od “Isus Hrist pobeđuje“. Za utiskivanje ovoga znaka koristi se naročiti drveni pečat koji se kupuje u crkve, ali se u praksi obično nasljeđuje s koljena na koljeno.
U sredini kolača se obavezno zabode parče osvećenog bosiljka.
Ostali simboli kojima se slavski kolač ukrašava variraju od domaćinstva do domaćinstva i obično predstavljaju želje domaćice koje ona upućuje svojoj cijeloj porodici. Ovo su neki od najčešćih oblika i njihove simbolike:
Klasje žita – rodna godina
Grožđe/burence – isto ili, u vinogradarskim krajevima, berićetna godina sa mnogo vina
Ptica – zdravlje, veselje i mir u kući
Knjiga – znanje, uspjeh u školi ili poslu
Cvijeće – ljepota, čistota duše i tijela
