Predsjednica Saveza sindikata RS predočila je prošlog mjeseca platnu listu jednog radnika iz Doboja kojem je poslodavac za 25 sati noćnog rada isplatio 24 KM, po koeficijentu 0,00. Ukupna plata je nešto manja od 450 KM, zagarantovanog minimalca.
– Ne znam da li se iza ovoga krije isplata dijela plate u koverti – poručila je Ranka Mišić.
Jedan radnik, koji je zaposlen u drvnoj industriji, zvao je Sindikat da se informiše da li je zakonito to što poslodavcu od plate od 450 KM mora svaki mjesec da vraća 50 maraka. Ovo je, naravno, nelegalno, ali ovaj radnik nije htio da se reaguje kod inspekcije, jer se plaši da će ostati bez posla i minimalnih primanja.
Ovo, kako nam je rečeno u Savezu sindikata, nije usamljen slučaj da radnici vraćaju dio ličnog dohotka poslodavcima. Sindikat je po prijavama slao inspekciju u te firme, ali radnici na licu mjesta sve negiraju iz straha za svoju egzistenciju.
O sivoj zoni govori i predsjednik Privredne komore RS Borko Đurić.
– Siva zona je u dobroj mjeri zastupljena u građevinarstvu. To potkrepljujem sljedećom činjenicom: u mojoj firmi prosječna je plata iznad 1.000 KM i na to su plaćeni svi porezi i doprinosi. Imamo non-stop otvorene konkurse za radnike za gotovo sve profile osnovnih građevinskih zanimanja, ali nema zainteresovanih. To znači da radnici negdje drugdje rade, da imaju najmanje platu koliko ja nudim ili i veću. Međutim, njihova legalna plata je mnogo manja, jer se dobar dio plata isplaćuje u kešu. Zato statistika prikazuje prosječne plate u građevinarstvu od oko 630 KM. To je jedan od problema koji je dugo godina prisutan i ne rješava se – tvrdi Đurić.
– Veći je problem u onim branšama u kojima se vrte ogromni milioni maraka, a među njima je i građevinarstvo. Niko ne postavlja pitanje ko je napravio objekat koji košta nekoliko miliona i kako to da baš kod njega baš svi rade za 500 KM, a na drugom mjestu neće. U tome moraju i neki drugi učestvovati, nije dovoljno da to samo radi Inspektorat – poručuje Đurić.
Vršilac dužnosti direktora Inspektorata RS Dragutin Škrebić kaže da je isplata plata na nelegalan način više posao za Poresku upravu RS. Inspektorat ima samo mogućnost da provjeri kod poslodavaca da li isplaćuje plate kako je definisala firma. Međutim, od naredne godine planirane su zajedničke kontrole Inspektorata RS i Poreske uprave, ali i sa policijom.
U Poreskoj upravi RS su nam rekli da ne raspolažu podacima o procjenama koliko je budžet RS eventualno oštećen zbog postojanja slučajeva u kojima poslodavci svojim radnicima isplaćuju dio plate na ruke, odnosno u koverti.
– Poreska uprava Republike Srpske je početkom septembra ove godine započela pojačane kontrole u cilju otkrivanja poreskih obveznika koji isplaćuju dio plate u gotovom novcu, odnosno u koverti. Poseban akcenat u ovim kontrolama je stavljen na one poreske obveznike koji prijavljuju radnike na minimalan iznos plate, te se analizira odnos dobiti određenog poreskog obveznika i broja prijavljenih radnika na minimalnu platu. Takođe, prilikom ovih kontrola u obzir se uzima i vrsta djelatnosti poreskog obveznika, te stepen stručnosti i drugo. U značajnoj mjeri nam koriste i prijave radnika s validnom dokumentacijom, koja ukazuje da su plate isplaćene dijelom u gotovom novcu, a koje nisu prikazane u poslovnim knjigama, te za iste nije obračunat porez ni doprinosi. Međutim, problem predstavlja činjenica da radnici, iz straha da ne ostanu bez posla, ne sarađuju s inspektorima – navode u Poreskoj upravi RS.
Svaki poslodavac u Republici Srpskoj obavezan je da, kako kažu, evidentira ostvareni prihod, a ukoliko to ne učine, preuzimaju rizik da će biti otkriveni i sankcionisan u skladu sa zakonom.
Odakle pare za nelegalne isplate?
U Poreskoj upravi RS kažu da ogromnu pažnju posvećuju otkrivanju neevidentiranih prihoda, prikazivanju troškova koji nisu stvarno nastali, te dobiti.
– Sve to poslodavci koriste kako bi omogućili skrivene isplate u gotovom novcu. Dakle, porijeklo gotovog novca potiče upravo iz neevidentiranih prihoda kroz neizdavanje fiskalnih računa, te prikazivanjem troškova koji nisu stvarno nastali, neprikazivanjem naplate potraživanja i slično – ističu u Poreskoj upravi.
Navode da su u 10 mjeseci ove godine obavili 132 kontrole poreskih obveznika koji su isplaćivali minimalna ili ujednačena lična primanja, te su kod njih 76 utvrđene nepravilnosti kod obračuna poreza i doprinosa na lična primanja, zbog čega je naloženo plaćanje obaveza po osnovu doprinosa u iznosu od 1,5 miliona КM, a po osnovu poreza 387.151 КM. Inspektori Poreske uprave RS, kada u ovim kontrolama utvrde nepravilnosti, rješenjem nalažu plaćanje novoutvrđene obaveze.
/Srpskainfo/
