Porodica Vrhovac iz sela Gusak kod Prnjavora na svom imanju napravila je pravi raj za posjetioce i ljubitelje životinja, koji često posjećuju njihovu farmu magaraca, koju su nazvali “Slatka farma Meri”, gdje uzgajaju 80 magaraca, većinom ženki, a na odluku da se bave proizvodnjom ljekovitog magarećeg mlijeka došli su spontano i slučajno.
Svjetlana Vrhovac, vlasnica ove jedinstvene farme na području Prnjavora, kaže u razgovoru za “Nezavisne novine” da je za magareće mlijeko prvi put čula prije nekoliko godina, kada ga je nabavljala za liječenje sina Marka, koji je imao problema sa plućima i srcem.
“Moj sin je imao operaciju srca, pa sam prije četiri godine u Modriči nabavljala magareće mlijeko, za koje sam čula da je jako ljekovito. Nakon nekog vremena odlučila sam se nabaviti magaricu, čisto da budem sigurna šta dajem svome djetetu. Dala sam joj ime Meri, po kojoj je i farma kasnije dobila ime. Polako smo širili proizvodnju, registrovali farmu, a sada imamo 80 magarica.
Magarećim mlijekom sam pomogla svom djetetu, a onda sam željela i ostalima da pomognem, i djeci i odraslima, kao što to sada i radimo”, priča Svjetlana, kojoj na farmi udaljenoj petnaestak kilometara od Prnjavora pomažu suprug Predrag, majka Gordana, a kada dođe iz škole, pomaže i mali Marko.
“I sestra u Austriji preko društvenih mreža mi je pomogla u proširenju posla i pronalasku novih kupaca. Imamo i svoju Facebook stranicu Magareće mlijeko ‘Slatka farma Meri’. Svaki dan dobijam poruke i pohvale od kupaca našeg mlijeka, a na prvom nam je mjestu da je sve uredno, regulisano i pregledano. Imamo kupce širom Republike Srpske, BiH, ali i iz inostranstva, Austrije, Njemačke, Švajcarske, Slovenije, Italije, a bilo je i kupaca iz Švedske.
Ponekad se jednostavno desi da nema dovoljno količina mlijeka, ali borimo se i gledamo da izađemo svima u susret. Ko otkrije koliko je magareće mlijeko djelotvorno, uvijek se vraća po još”, objašnjava Svjetlana.
Ističe da je ponosna što je mlijeko sa njene farme pronašlo put van granica Bosne i Hercegovine, a kako kaže, kupaca ne manjka i uvijek se traži i bočica više.
“Magareće mlijeko jako je dobro za osobe koje boluju od bronhitisa, astme, upale pluća, kašlja, a preporučuju ga i za imunitet. Moj sin je imao pritisak u plućima, imunitet mu je bio katastrofalan, a nakon što pije magareće mlijeko, on je drugo i zdravije dijete. Međutim, svim kupcima govorim, ne smije se piti stalno, postoji terapija koja se prati, to je obično 11 ili 21 dan. Pije se svako jutro po 100 mililitara na prazan želudac, a mlijeko se čuva u zamrzivaču. Mi ujutro pomuzemo magarice, čuvamo ga u frižideru, a ako ga ne prodamo do naveče taj dan, sve pakujemo i stavljamo u zamrzivač”, rekla je Svjetlana.
Ističe da je litar magarećeg mlijeka prilično skuplji od kravljeg mlijeka i košta 100 KM, dok oni prodaju mlijeko u bočicama od 100 mililitara.
“Ja sam na Manjači kupila magarice i izuzetno sam zahvalna Ljubi i Vukašinu Kočiću, koji su mi pomogli da osnujem svoju farmu. Inače, kod nas često dolaze i turisti, kojima su magarci velika atrakcija, posebna je atrakcija među djecom magarac Mirko. Sve su magarice lijepe, mazne i mirne, ali Mirko je nešto posebno. On je i sam kao dijete, obožava dječicu, a dozvoljava im i da mu se popnu na leđa”, priča Svjetlana.
Kroz osmijeh dodaje da se trudi svim magaricama da zapamti imena, a mnoge je nazvala po slavnim pjevačicama, kao i “Zvezdama Granda”.
“Nadam se da se pjevačice neće naći uvrijeđene, ali ja sam ponosna na moje magarice koje nose imena po poznatim pjevačicama. Neke od njih su Ceca, Lepa Brena, Dara, Mirka, Đina, Rada, a Meri, koja je prva stigla u naše domaćinstvo, kraljica je naše farme i dok je nas, biće i ona tu, jer životni vijek magaraca je 45 godina”, priča Svjetlana.
Dodaje da je na farmi svaki dan radni, ustaju u pola pet i rade sve do 22 časa. “Velika je obaveza baviti se proizvodnjom magarećeg mlijeka, jer nemamo odmora, mora, banja. Bez obzira na vremenske uslove, raditi se mora, ali rad se isplati. Mnogi kažu da su magarci tvrdoglave životinje, ali zaista nisu. Naše magarice su toliko umiljate, pune ljubavi, tako da nisu teške za uzgoj. Jedu sijeno, travu, zob, jabuke, ali zaista traže pažnju, ljubav i maženje. Volim reći da su umiljate kao djeca, a mi im svu tu pažnju i ljubav pružamo. One, kada nas ugledaju, tako veselo riču dok im ne priđemo, moja porodica kaže: ‘Gori sveta zemlja od veselja'”, kaže kroz osmijeh Svjetlana.
Prema njenim riječima, planiraju proširenje proizvodnje, a kako ističe, prošlo ljeto su napravili i ogromnu štalu, gdje magarice imaju dovoljno prostora.
“Kada sunce grije, magarice odmah idu vani, u ograđenom su, ali uvijek je u planu proširenje. Tako je kod nas stalno, krenuli smo sa jednom magaricom, pa sa 12, došli do 50, a odnedavno imamo 80 magarica. Plan je doći do 200 životinja, pa sam mislila tu da stanemo, ako sve, naravno, budemo mogli stići i ako nas zdravlje posluži”, kaže Svjetlana.
Ističe da je do proširenja farme i broja magarica došlo jer je velika potražnja za magarećim mlijekom.
“Kupci su i roditelji male djece, ali i odrasle osobe. Među našim kupcima su i zdravi ljudi, kupuju magareće mlijeko zbog imuniteta i jer su čuli da je zdravo. Ono je slatkastog i lijepog ukusa, najsličnije majčinom mlijeku. Imala sam i kupce koji su kupovali mlijeko za bebu od osam-devet mjeseci.
Dijete je dobilo upalu pluća i roditelj je tražio od mene mlijeko. Ja sam iskreno rekla da ne znam da li tako malo dijete smije piti magareće mlijeko, ali je roditelj došao jer ga je doktor poslao i rekao da nađe djetetu magareće mlijeko. To nije rijetkost, jer kod mene dolaze i doktori koji rade u bolnici na Paprikovcu u Banjaluci i kupuju sebi magareće mlijeko”, kaže Svjetlana.
Svima koji planiraju da se počnu baviti proizvodnjom magarećeg mlijeka kaže da krenu postepeno, ali i da znaju da je potrebno mnogo truda i rada.
“Možda lako zvuči kada pričam, ali ima posla na farmi, jer mi magarice ručno muzemo. Od jedne magarice dobijemo od dva i po do tri decilitra mlijeka, iako sam čula da neki govore da bude pola litra ili litar, ali ja sam svjedok da to nije istina. Posebno kada magarica ima malo pule”, zaključila je Svjetlana.
/Nezavisne/
