Služenjem parastosa i polaganjem vijenaca i cvijeća na spomenik posvećen žrtvama pogroma iz Zapadne Slavonije, u Gradišci je obilježeno 29 godina od hrvatskog pogroma Srba iz Zapadne Slavonije u zločinačkoj akciji “Bljesak” u kojoj je za samo 36 časova protjerano više od 15.000 Srba, ubijeno 283, od kojih 107 civila, među kojima i 11 djece.
Na današnjem obilježavanju godišnjice stradanja Srba iz Zapadne Slavonije, prisustvovalo je najviše rukovodstvo Republike Srpske na čelu sa predsjednikom, Miloradom Dodikom, ministrima u Vladi Republike Srpske, narodnim poslanicima u NSRS, gradonačelnik Banjaluke i načelnik opštine Srbac, kao i predstavnici lokalne vlasti u Gradišci. Pored njih obilježavanju ovog događaja prisustvovali su i predstavnici udruženja proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, predstavnici Udruženja Srba protjeranih iz Zapadne Slavonije.
Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, izjavio je da je najgore što ni nakon 29 godina od pogroma Srba iz zapadne Slavonije, i zločinačke akcije “Bljesak”, za te zločine niko nije odgovarao.
“Vrlo je važno da se okupljamo svake godine i obilježimo dan stradanja našeg naroda. Trebamo ostati jedinstveni i istrajni u borbi da sačuvamo naš identitet i sjećanje na žrtve. Za ovaj zločin niko ni poslije 29 godina nije odgovarao, dok sa druge strane našem stradalnom narodu žele da stave etiketu genocidnog”, rekao je Dodik.
Gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, u obraćanju je podsjetio na veliku žrtvu srpskog naroda u teška vremena i da su stradali samo zato što su bili Srbi, istakao je važnost da se podrži projekat vizuelnog arhiva srpskog stradanja koji je će biti izgrađen u centru Banjaluke.
Gradonačelnik Gradiške, Zoran Adžić, rekao je da obilježavanje godišnjice nosi teret prošlosti jer nas podsjeća na trenutke patnje i nasilno ugašene živote 283 žrtve iz Zapadne Slavonije, a među stradalima jedanaestero djece čiji su nevini glasovi u trenutku utihnuli.
“Put spasa na rijeci Savi postao je put nasilja i smrti i to je najveća opomena, danas su nam potrebni jedinstvo i jačanje Republike Srpske i njenih institucija. Još jernom izražavam žaljenje za sve 283 žrtve iz ovog egzodusa ali i dodajem da je za preživjele Gradiška u tim teškim vremenima širom otvorila vrata i primila te ljude koji u njoj i dan danas žive”.
1.maj 1995. godine je promijenio život Bojani Đuričić i njenoj porodici, koja je u egzodusu iz Hrvatske izgubila brata.
“Današnji dan prije 29 godina bio je tmuran i pun kiše, kiše metaka, kiše smrti koja je u potpunosti promijenila moj život i na njemu ostavila dubok ožiljak. Ja sam tada izgubila brata i punih 25 godina smo tražili njegove posmrtne ostatke. Kada smo već izgubili nadu da ćemo ga naći, stigao je poziv da su pronađeni njegovi posmrtni ostaci, što je donijelo kakav-takav mir mojoj majci i našoj porodici. Teško je zaista i još je gore kada se na isto vraćamo i o ratu pričamo, opet nam se budi strah i onaj osjećaj koji smo imali te kobne 1995. godine.”
Ono što je ostalo nejasno jeste obećanje predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, kada su u pitanju borački dodaci za borce iz Zapadne Slavonije. Na ta obećanja ćutali su i u Boračkoj organizaciji Republike Srpske, kao i predstavnici Srba iz Zapadne Slavonije.
B.T.
