Zadnju nedjelju u martu počinje ljetno računanje vremena, odnosno izgubićemo jedan sat. Tačnije, 28.3. u 2 sata ujutro, svi ćemo pomaknuti kazaljku na 3 sata ujutro.
Još prošle godine razgovaralo se o ukidanju pomjeranju sata, a trenutno stoji odluka da do ove godine sve članice EU moraju odlučiti žele li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena, prenosi Kliks.
Iako je mijenjanje vremena u načelu korisno za uštedu energije tokom ljeta, očito ima više mana nego prednosti.
Pomjeranje sata je svakoj državi oduvijek bilo na izbor – ne postoji nikakav zakon koji govori da se sat mora micati. Trenutno većina evropskih zemalja i skoro cijela Sjeverna Amerika pomiču sat dva puta godišnje, dok se ostatak svijeta odrekao pomicanja sata ili ga čak nikad nisu ni pomicali.
Čemu uopšte pomjeranje sata?
Prva osoba koja je predložila mijenjanje vremena bio je Benjamin Franklin 1784. jer ga je frustrirao gubitak dnevnog vremena ljeti. Njegova ideja u tom trenutku nije zaživjela, tek su je početkom 20. vijeka prihvatili Nijemci. U tom periodu, energija koja je bila ušteđena pomicanjem sata nije bila mala stvar – ni ekološki, a ni financijski.
Zašto ukidati ako štedi energiju?
Pomjeranje sata ukida se primarno iz zdravstvenih razloga; u više istraživanja se navodi da pomjeranje sata podtiče stres, nesanicu i bolesti srca. Jedno istraživanje nam govori da čak i broj saobraćajnih nesreća u SAD-u poraste za 6 odsto unutar sedam dana nakon proljetnog pomicanja sata.
Takođe, pomjeranje sata je u prošlosti značilo mnogo više što se uštede energije tiče. Sat vremena neće značajno uticati na potrošnju kao što je možda nekad uz zastarjele i skuplje izvore energije.
Pratite ”Micro mrežu”:
