Povrtari u Srpskoj u predstojeću proljećnu sjetvu ulaze s nizom problema, uključujući i velika dugovanja, a kada plodovi njihovog rada stignu u jesen, ništa lakše neće biti ni kupcima odnosno potrošačima, jer će cijene povrća, kako se prognozira, biti znatno više nego prošle godine.
Žale se zemljoradnici da će i ova sezona za njih biti izuzetno izazovna i teška, a dodatni teret im predstavlja prošlogodišnje poslovanje.
“Dakle, 90 odsto povrtara ostalo je dužno ili bankama ili apotekarima. Mi smo poslovali negativno, digli smo repromaterijal. Obraćali smo se za odgođeno plaćanje apotekarima, te smo ostali dužni”, pojašnjava u izjavi za “Nezavisne” Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske.
Godina iza njih je, podsjeća, bila loša, a glavni krivac je virus korona, koji je prouzrokovao manju potrošnju, odnosno neodržavanje masovnih okupljanja, poput svadbi, a i restorani su manje radili. Sada su, ističu, u pat poziciji.
“Mi povrtari imamo obraz. Kako ići u apoteku gdje ste dužni i ponovo tražiti đubrivo, sjeme i tako dalje? Tako će ove godine dosta manje povrća biti posijano, te će na jesen biti mnogo skuplje nego jesenas”, ocjenjuje Mastalo.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kaže da će ova godina, sigurno, biti teža nego prošla. Pred proljećnu sjetvu su, ističe, đubriva, sjemena i gorivo poskupjeli do čak 50 odsto.
“Očekujemo da će ova godina biti teža od prethodne. Država treba dobro da obrati pažnju na prehrambenu sigurnost vlastitog stanovništva”, rekao je Marinković za “Nezavisne”.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da se povrtarska proizvodnja podstiče kroz nekoliko mjera koje su obuhvaćene Pravilnikom o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih posticaja za razvoj poljoprivrede i sela kao i Pravilnikom za kapitalne investicije.
Tu su, dodaju, mjere podrške za proizvedeno i prodato povrće, podrška otkupu poljoprivrednih proizvoda te regres po hektaru za dizel gorivo (100 l/ha).
Kako naglašavaju iz resornog ministarstva, pored spomenutih mjera, podrška povrtarstvu se ostvaruje i za kapitalne investicije (30 odsto od uloženih sredstava).
Odnosi se to na investicije za nabavku opreme za navodnjavanje, za izgradnju plastenika, investicije u preradu proizvoda na poljoprivrednim gazdinstvima kao i investicije za kupovinu nove poljoprivredne mehanizacije (traktori, poljoprivredni priključci i uređaji te motokultivatori s priključcima).
“Na osnovu tih podsticajnih mjera godišnje se izdvoji od šest do osam miliona KM za povrtarsku proizvodnju. Osim toga, sufinansiramo i premiju osiguranja povrtarskih usjeva sa 50 odsto od premije osiguranja, ali kako još nemamo podatke koliki broj povrtara će osigurati svoju proizvodnju, ne možemo odgovoriti koliko će to biti dodatno sredstava koja će biti izdvojena”, rekli su iz resornog ministarstva za “Nezavisne novine”.
Pratite ”Micro mrežu”:
