Svi su dobrodošli da podijele s nama informacije koje imaju o svojim precima, kako bismo sačuvali od zaborava sve žrtve koncentracionog logora Jasenovac.
Donja Gradina je najveće stratište u sistemu logora smrti NDH, koji je obuhvatao oko 80 logora.
Zaposleni iz SP Donja Gradina proteklih godina prikupljali su svjedočanstva preživjelih logoraša, koja su danas dostupna saradnicima, istraživačima i koriste se u svakodnevnom radu prilikom pripreme publikacija. Arhiviraju se fotografije, dokumenta i predmeti stanovništva stradalog u Drugom svjetskom ratu.
”Otvorili smo i Tviter nalog i vrlo smo ažurni u objavljivanju, uglavnom istorijskih fotografija, dokumenata i nekih video materijala, poput sjećanja logoraša. Posjećenost Tviter naloga nam je zaista porasla, a sav materijal koji smo objavljivali bio je i povod da nam se mnogo ljudi javi i dostavi podatke o svojim precima, fotografije, materijale. To je sve zajednički dobar način da prikupimo što više materijala koji će činiti budući fundus Muzeja u Donjoj Gradini”, naglasila je za Srpskainfo direktorka i viši kustos Tanja Tuleković.
SP Donja Gradina u toku godine posjeti oko 30.000 ljudi. Posjećenost, lično i putem interneta, naročito je porasla nakon prikazivanja filma ”Dara iz Jasenovca”, koji je izazvao svjetsku pažnju.
”Na dan prikazivanja filma, za manje od dva sata je bilo preko 400 ulaza na našu veb stranicu, a sljedeći dan i do 2.000. Ovaj film je medij koji je zaista značajan da u kratkom roku dopre do velikog broja ljudi na svim stranama svijeta. Nakon Srbije i BiH, najviše posjeta je bilo iz SAD, Njemačke, Austrije, Švedske, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije i Kanade”, pojašnjava Tulekovićeva, dodajući da ovoliki obim poseta imaju samo kada se obilježava godišnji pomen žrtvama ustaškog terora, u aprilu i početkom maja.
Svakog proljeća i jeseni Gradinu obiđe i veliki broj đaka, izuzev prošle godine, kada se školske posjete nisu organizovale zbog epidemioloških razloga. Mada se u javnosti često izražava bojazan kako naša omladina ne zna mnogo o istorijskim događajima, Tulekovićeva smatra da mlade generacije jesu upoznate s dešavanjima u NDH i koncentracionom logoru Jasenovac.
”Možemo reći da se zaista na jednom ozbiljnom nivou radi edukacija mladih. Svaka školska grupa koja dolazi posluša istorijski čas kod našeg kustosa, obiđe spomen područje Donja Gradina, pogleda film u našoj sali i izložbu. Sa srednjim školama na godišnjem nivou imamo radionice, a u saradnji s Republičkim pedagoškim zavodom provodimo konkurs za likovne i literarne radove na temu sjećanja na žrtve koncentracionog logora Jasenovac. Takođe, starije generacije su upoznate direktno od svojih predaka i mislim da u dovoljnoj mjeri prenose svojim ukućanima tu porodičnu istoriju”, precizira ona.
Tanja Tuleković podsjeća na činjenicu da je s vremenom sve manje živih logoraša, zbog čega su zapisana svjedočenja izuzetno važna.
U zloglasnom logoru Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata stradalo je 700.000 žrtava ustaškog zločina, među kojima 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Jevreja, 127.000 antifašista. U Jasenovcu je stradalo i 20.000 djece.
Ovaj logor je po svireposti i brutalnosti bio gori od Aušvica; žrtve su ubijane na čak 57 različitih načina. Logori za djecu, tokom Drugog svjetskog rata, postojali su jedino na prostoru NDH.
Podsjetimo, unazad pet godina govori se i o izgradnji Memorijalnog centra Donja Gradina. Prema do sada dostupnim podacima, završen je izbor za izradu idejnog rješenja Memorijalnog centra i dobijeni lokacijski uslovi.
”Prije svega nekoliko dana srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da se, kada je u pitanju izgradnja Memorijalnog centra Donja Gradina, trenutno radi na utvrđivanju projektnog zadatka za izradu projekta i nakon toga će se vjerovatno krenuti u samu realizaciju”, zaključila je Tuleković.
Javna ustanova Donja Gradina prošle godine pokrenula je i svoju Fejsbuk stranicu, međutim ubrzo im je ugašena sa obrazloženjem da objavama ”šire govor mržnje”!
”Saznali smo da je centrala Fejsbuka u Zagrebu i zbog toga više nismo htjeli pokretati nalog na ovoj društvenoj mreži. Nije to bio govor mržnje; mi iznosimo tačne podatke, fotografije žrtava, predmete koji su pronađeni, sve što imamo u našoj ustanovi, što su istorijske činjenice”, naglašava Tanja Tuleković.
Upozorava da je duže godina na sceni istorijski revizionizam.
”Imate udruženja u Hrvatskoj koja imaju svoju predstavu i sliku o zločinima, o dešavanjima za vrijeme NDH, i imaju za cilj da svaki dokument i fotografiju koji postoje interpretiraju na svoj način, a što je daleko od istine. Naš posao u JU Spomen-područje Donja Gradina je istraživanje i prezentacija obrađenog materijala. Mi radimo svoj posao iskreno, a svi koji misle da nije tako pokušavaju na sve moguće načine da izvrnu tu istinu”, naglasila je Tulekovićeva.
LOGORAŠI
Na sajtu Spomen područja Donja Gradina možete poslušati stravična sjećanja preživelih logoraša. Jedna od njih je Dobrila Kukolj, predsjednica banjalučkog Gradskog udruženja logoraša Drugog svjetskog rata, rođena 1930. godine.
”Jednoj ženi iza nas su oteli dijete iz ruku, otrgnuli, ona je plakala i plakala, zapomagala kao svaka majka. Jedan ustaša je uzeo to dijete i nabo ga na sablju. Ona je vrisnula i pala u nesvijest. Da bude još gore, oni su to dijete bacili psima. Psi su ga rastrgali”, prisjetila se ona, između ostalog, u svojoj ispovijesti.
/Srpskainfo/
