Na listi najskupljih gradova u Evropi po cijenama nekretnina u odnosu na visinu prihoda Banjaluka zauzima 28. mjesto, te tako prednjači ispred Beča, Barselone, Zagreba, ali i Sarajeva, koje je na ovoj listi zauzelo 91. mjesto.
Podaci su ovo internet sajta Numbeo, koji važi za najveću svjetsku bazu podataka o životnim troškovima, kao i o kvalitetu života.
Gradovi u BiH na ovom sajtu prednjače i u cijenama drugih proizvoda, ali i nameta, a sagovornici “Nezavisnih” kažu da ovi podaci nisu iznenađujući, već očekivani.
Na istom sajtu prema visini cijene stana u centru Banjaluke se nalazi ispred Ria de Žaneira, a cijena mjesečne rente trosobnog stana u gradu na Vrbasu je veća od one u Sarajevu, ali čak i od one u Istanbulu.
Vrtić, državni i privatni, u Banjaluci iznosi oko 260 KM, u Sarajevu oko 280, ali je cijena za oko 20 KM niža u glavnom gradu Njemačke Berlinu, gdje bi vas vrtić mjesečno koštao oko 250 KM.
Karta u jednom pravcu za javni prevoz u Banjaluci iznosi 1,80 KM, u Sarajevu 1,60, a niže cijene karata javnog prevoza ima čak i Moskva, gdje karta košta 1,09 KM.
Za kilogram jabuka u Banjaluci morate izdvojiti oko 1,90 KM, u Beogradu 1,85, u Sarajevu 1,75, dok će vas kilogram ove voćke u Varšavi koštati 1,71 KM.
Da Banjaluka prednjači i u cijeni nekih drugih namirnica pokazuju podaci na ovom sajtu, gdje je prikazano da pola kilograma hljeba iznosi 1,28 KM, a jeftiniji hljeb se može kupiti u Moskvi i košta svega 0,97 KM. Cijena kutije cigareta u Banjaluci košta oko šest KM, a ista količina cigareta od istog proizvođača u Moskvi košta skoro duplo manje – 3,50 KM. Plaćanje komunalija, kao što su struja, voda, grijanje i odvoz smeća, će takođe više koštati građane Banjaluke u odnosu na građane San Franciska, Los Anđelesa, kao i Barselone. Dok u gradu na Vrbasu za ova komunalna davanja mjesečno morate u prosjeku izdvojiti oko 280 KM, u dva kalifornijska grada ćete dati oko 260 KM, dok će vas iste dažbine u Barseloni koštati oko 267 KM.
Građani BiH koji su se odselili u inostranstvo su u emisiji na Nes radiju svjedočili kako se kreću cijene stana, namirnica te goriva u njihovim gradovima u odnosu na cijene u bh. gradovima, te je tako jedan od sagovornika iz Njemačke kazao da je gorivo u manjim gradovima u ovoj zemlji dosta jeftinije nego u BiH.
“Kada sam ušao prvi put u tržni centar u Njemačkoj, ostao sam šokiran. Svi proizvodi su bili jeftiniji nego kod nas. Na primjer, prašak ariel od 9,1 kilograma je oko 18 evra, ako naiđeš na akciju i po 13 evra. Kod nas je isti prašak od šest kilograma 40-45 KM. O kvalitetu neću ni da pričam”, rekao je ovaj sagovornik.
Drugi sagovornik iz Dablina kaže da je u Banjaluci živio kao podstanar, te da mu je tada plata u BiH bila 800 KM, a rentu je plaćao 320 KM.
“Ovdje radim za nešto više od 3.000 evra, rentu plaćam 700 evra. Ostale cijene su dosta niže, tako je litra dizela 1,3 evra, a kilogram mesa je oko pet evra”, naveo je on.
Zagrepčanin, koji se uključio u emisiju na Nes radiju, kazao je da u ovom hrvatskom gradu kvadrat stana nije manja od 2.500 evra, a u centru oko 3.500 evra, s prosječnom platom od 900 evra, te da oko 60 odsto ljudi ima platu i manju od toga.
Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, je za “Nezavisne” rekla da ovakvi podaci nisu iznenađujući, jer u BiH ne postoji strategija koja nije vezana za povećanja cijena.
“Sve kompanije da bi namirivale svoje manjkove idu preko leđa građana, potrošača, dižući cijene”, kazala je Marićeva. Kada je riječ o svim ostalim davanjima, pa i ovim koja se tiču rente, dodala je, to je nešto što su u ovom udruženju i ranije primijetili.
“Kada mnoge zemlje u Evropi u ovom periodu pandemije ni ne razmišljaju o dizanju cijena, mi u BiH imamo nerealne cijene. Podizanje cijena građevinskog materijala nije toliko da bi se zbog toga cijena kvadrata stana dizala i do četiri ili pet puta”, navela je Marićeva te dodala da ni kvalitet gradnje u BiH nije ni blizu kvalitetu u Evropi. Dodala je da su bh. građani u odnosu na državljane drugih evropskih zemalja skloniji da dižu stambene kredite, olako se zadužuju, nesvjesni da pandemije u cijelom svijetu pravi probleme sa zaposlenošću.
Admir Čavalić, ekonomski analitičar iz “Multi” Tuzla, kazao je da postoji nekoliko razloga zašto su cijene više u bh. gradovima u odnosu na druge evropske i svjetske gradove.
“Kada govorimo o nekretninama, mi nemamo dinamično tržište, što znači da je ono vrlo kruto i determinirano odnosima dijaspore. Činjenica je da BiH spada u deset zemalja u svijetu po jačini vlastite dijaspore, a to uvjetuje rast cijena nekretnina”, rekao je Čavalić. S druge strane, navodi on, BiH de facto ima otvorenu ekonomiju, koja je vezana za EU.
“To uvjetuje da imamo globalne cijene, a sa druge strane niska produktivnost rada i visoki nameti uzrokuju niske nadnice, što opet uzorkuje izuzetno nizak životni standard”, pojasnio je Čavalić.
/Nezavisne/
