Petnaestak preduzeća i poljoprivrednika u Srpskoj, od Banjaluke do Bijeljine, započeće ovog proljeća pionirski poduhvat – uzgoj industrijske konoplje od koje se pravi više od 22.000 proizvoda i koristi se u skoro svim granama – od prehrane do građevinske industrije.
Ova proizvodnja šansa je za mala i srednja poljoprivredna gazdinstva, jer na malim površinama može da se ostvari prihod i do četiri puta veći u odnosu na konvencionalne usjeve.
Banjalučka firma “Prirodno bilje”, koja se 25 godina bavi proizvodnjom i preradom ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja, sa šest kooperanata za početak će zasijati konoplju na deset hektara. Ovu proizvodnju planiraju već deceniju.
Novim Pravilnikom resornog ministarstva stvoreni su povoljni uslovi da prionu na posao.
”Imaćemo cvijet konoplje, sjeme konoplje, list, i imaćemo stabljiku za pravljenje briketa jer stabljika konoplje briketa je puno kaloričnija nego bukovo drvo. Tako da hoćemo na nekin način da zaokružimo tu proizvodnju”, kaže Nedeljko Kusturić.
Isplativost proizvodnje razlog je zbog kojeg će semberski ratar Simo Laketić umjesto žitarica na 1,8 hektara ubuduće gajiti “super biljku” – za građevinske i medicinske svrhe.
”Ovo je strogo ekološka proizvodnja bez ikakve hemije, zaštite, čak ni vještačka đubriva ne dolaze u obzir. Posebno za njemačkog saradnika mora da bude po svim njihovim standardima. Proizvode se lijekovi od toga i moramo biti maksimalno odgovorni”, navodi Laketić.
Novim Pravilnikom pojednostavljen je postupak od nabavke sjemena do uzgoja. Da bi dobili odobrenje, osim dokaza da nisu osuđivani za zloupotrebu opojnih droga, proizvođači moraju zasijati minimalno jedan hektar.
Kontrolu i nadzor kompletnog procesa proizvodnje vršiće Republička uprava za inspekcijske poslove i MUP.
”Ko zasije konoplju mora da 15 dana nakon zasijavanja prijavi svoju proizvodnju Ministarstvu, Inspektoratu i MUP-u. Kontrolisaće se sam proces proizvodnje i sadržaj tetrahidrokanabinola THC-a u suhoj materiji, koji ne smije da pređe 0,2 procenta”, pojašnjava Saša Lalić, načelnik Odjeljenja za biljnu proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Poljoprivrednicima je ostavljena sloboda izbora vrste proizvoda .
”Ima proizvođača koji žele taj proiuzvod da izvezu, ima onih koji su izrazili želju da od tog naprave pelet i da prerade u određena ulja i slično”, dodaje Lalić.
Ova jednogodišnja biljka nije zahtijevna ni što se tiče klime, a ni kvaliteta zemljišta. Značajna je kako u industriji papira, tekstilnoj, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, tako i u kozmetici, građevinarstvu i zaštiti životne sredine.
Sije se u periodu april-maj, a žetva je u septembru. Pioniri u ovoj proizvodnji kažu da tona briketa od stabljike konoplje košta oko 600 evra, dok hektar konoplje mijenja četiri hektara bukove šume.
Svi pokazatelji govore – ovo je kultura koja obećava.
Pratite ”Micro mrežu”:
