Gubitak Aerodroma Republike Srpske u prošloj godini iznosio je 256.735 KM, a prihodi su im se u odnosu na 2019. godinu smanjili za više od dva miliona maraka. To ih nije spriječilo da zaposle nove radnike i povećaju troškove za plata i naknade za više od 17.500 maraka.
Konkretno, ukupni prihodi ovog preduzeća su u 2019. godini iznosili 5,9 miliona KM, dok su prošle godini ostvarili prihode od 3,9 miliona maraka.
U ukupnim prihodima najveći su prihodi od prodaje robe, i iznose 1,1 milion maraka, a u odnosu na 2019. godinu su manji za preko dva miliona maraka jer su tada iznosili 3,4 miliona KM.
Kada su u pitanju rashodi, najviši su troškovi za plate i naknade zaposlenih i oni su se u odnosu na 2019. godinu povećali.
U 2019. godini ovi troškovi su iznosili 1.539.691 KM, a prošle godine 1.557.210 odnosno veći su za čak 17.519 maraka.
Ono što je zanimljivo je da su Aerodromi RS povećali broj radnika, pa je tako prosječan broj zaposlenih u 2019. godini iznosio 69, a u 2020. godini 74.
Neizvjesno poslovanje usljed pandemije korona virusa
U planu poslovanja za ovu godinu uprava preduzeća je navela da je nakon najvećeg rasta saobraćaja od osnivanja aerodroma, uvođenjem redovnih linija kompanije Rynair, uslijedila gotovo potpuna obustava saobraćaja i pad prihoda za oko 40 odsto u prošloj godini u odnosu na 2019. godinu.
Naveli su i da je njihovo poslovanje u ovoj i narednim godinama praćeno velikom neizvjesnošću zbog obustave avio saobraćaja usljed pandemije korona virusa.
CAPITAL je ranije pisao da bi poslovanje banjalučkog aerodroma u ovoj godini bez redovne finansijske injekcije iz budžeta od 1,9 miliona maraka bilo bi neodrživo. Iako Vlada RS preduzeću “Aerodromi RS” novcem građana i privrednika godinama pomaže da opstane, uprava nije uspjela da to opravda, pa u godini velike neizvjesnosti umjesto rezova planira povećati troškove.
Plan poslovanja za ovu godinu, pokazuje kako će preduzeće potrošiti oko 300.000 maraka više nego u prošloj godini, ili procentualno 7,26 odsto.
To se prije svega odnosi na troškove za plate i naknade za zaposlene poput regresa i slično, gdje će u odnosu na 2020. godinu biti potrebno izdvojiti 205.000 maraka više, ili 14 odsto.
Ranije je takođe najavljeno da bi sa zakašnjenjem od par godina i nakon uloženih miliona uskoro trebala biti otvorena kargo zgrada ovog aerodroma.
Izgradnja kargo objekta banjalučkog aerodrome počela je u maju 2017. godine, a rok za završetak radova je bio 120 dana. Inspekcija je nekoliko puta obustavljala gradnju zbog odstupanja od projektne dokumentacije.
Podsjećanja radi, izvoz svježe junetine iz BiH u Tursku 2015. godine je vršen putem banjalučkog aerodroma jer u tom momentu EU nije dozvoljavala provoz roba iz trećih zemalja u treće zemlje, putem svoje teritorije.
Na banjalučkom aerodromu je postojao tehnički centar, koji je u period kada se prevoz junetine odvijao avionom, pretvoren u hladnjaču.
Tadašnja uprava Aerodroma je procijenila da treba investirati u kargo saobraćaj, te su od ukupno sedam miliona maraka investicionog zajma, za kargo biznis i gradnju novog kargo centra izdvojili dva miliona.
Odmah nakon što je EU dozvolila transport mesa preko svoje teritorije, prevoz junetine iz BiH u Tursku je nastavljen kopnenim putem, a izgradnja banjalučkog kargo objekta stajala je godinama u mjestu.
/CAPITAL: Bojana Ninković/
