Za najskuplju kuću, koja je prodata prošle godine u Srpskoj, kupac je izdvojio vrtoglavih 620.000 KM, a ovdašnjem radniku sa prosječnom platom trebalo bi čak 54 godine da otplati ovu nekretninu.
Površina ove kuće koja se nalazi u Banjaluci je 133 kvadrata, dok se zemljište uz objekat prostire na 530 kvadrata.
Prema podacima Registra cijena nepokretnosti, koji vodi Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP), na području RS lani je registrovano ukupno 9.341 kupoprodajni ugovor, a prometovano ukupno 19.064 kuće, stana, zemljišta i drugih nepokretnosti. Ukupna ostvarena cijena iznosila je 421,18 miliona KM.
Iako je, uvidom u pomenuti registar, vidljivo da nekretnine u Banjaluci dostižu najviše cijene u Srpskoj, najskuplji stan po metru kvadratnom prošle godine prodat je na Jahorini.
”Cijena najskupljeg prometovanog stana po metru kvadratnom u prošloj godini iznosila je 4.446 KM, a njegova površina iznosila je 35 kvadrata”, kazali su u RUGIPP-u.
Dodali su da je cijena najskupljeg prometovanog stana ukupne površine 155,17 kvadrata sa tri pomoćne prostorije iznosila 386.615 KM i on se nalazi u gradu na Vrbasu.
”Cijena najskupljeg prometovanog poslovnog prostora u RS po kvadratu iznosila je 6.636 KM, a čija je površina 21,85 metara kvadratnih. Cijena najskuplje prometovanog poslovnog prostora u RS iznosila je 672.313 KM, a on se nalazi na dvije etaže ukupne površine 604,87 kvadrata”, stoji u registru.
Cijena najskupljeg prometovanog poslovnog objekta u RS, površine 1.038 kvadrata, iznosila je 2,88 miliona KM, a kupac je uz njega dobio i zemljište od 10.993 kvadrata. Najskuplje prometovano građevinsko zemljište nalazi se u Trnovu.
Najviše kupoprodajnih ugovora sklopljeno je na području Banjaluke, Bijeljine, Trebinja i Istočnog Novog Sarajeva. U RUGIPP-a su naveli da prometa nepokretnosti lani nije bilo u Berkovićima, Kupresu, Krupi na Uni, Istočnom Mostaru i Istočnom Drvaru.
Predsjednik Upravnog odbora Udruženja posrednika u prometu nekretnina RS Predrag Tešić istakao je da lani prodato više nekretnina u odnosu na godinu ranije.
”Virus korona nije uticao na stanovnike Srpske koju su lani imali u planu prodaju ili kupovinu neke nekretnine. To je trend i u regionu”, kazao je Tešić.
Dodao je da bi ove godine, s obzirom na to da pandemija i dalje traje, moglo doći do stagnacije.
”Više nismo sigurni šta će se dešavati, jer pandemija ne posustaje pa su ljudi postali obazriviji i nesigurniji”, kazao je Tešić.
Dodao je da provizija agencija za promet nekretnina, uprkos krizi, ostala nepromijenjena, ali su prodavci zato još prošle godine polako počeli da podižu cijene.
Izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SNjOT Saša Grabovac istakao je da, imajući u vidu epidemiološku situaciju i neizvjesnost, stanovnici Srpske izbjegavaju da investiraju u nove poslove, dok su u bankama niske kamatne stope na štednju, zbog čega kupovina nekretnina djeluje kao najsigurniji vid ulaganja.
”Pandemija nije svima pomrsila poslovne planove. Naprotiv, pojedine kompanije i fizička lica su čak povećali svoje zarade tako da postoji značajan dio onih koji imaju novca da investiraju u nekretnine”, kazao je Grabovac.
Evidencija
Iz Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove podsjetili su da se podaci o prometovanim nepokretnostima u lokalnim zajednicama RS prikupljaju od 2017. godine.
”Od početka 2017. do kraja prošle godine registrovano je ukupno 42.834 kupoprodajna ugovora u kojima je prometovano 81.084 nepokretnosti, čija je ukupna ostvarena cijena 2,24 milijarde KM”, istakli u RUGIPP-u.
/Glas Srpske/
