Tačno 460 osnovaca napustilo je školu u protekloj godini dana zbog odlaska u inostranstvo. Time je Srpska siromašnija za otprilike 25 odjeljenja, što se smatra većom školom.
Zavod za statistiku RS je izvjestio da je od 1. septembra 2019. godine do 31. avgusta prošle godine školovanje napustilo 460 osnovaca, а među njima najviše ima đaka nižih razreda. Od prvog do petog razreda školovanje u RS je napustilo 276 djece, koje su roditelji poveli sa sobom u inostranstvo.
Godinu ranije je po ovom osnovu školovanje u Srpskoj prekinulo 558 оsnovaca, a u proteklih šest godina siromašniji smo za čak 2.703 djece koja sada pohađaju nastavu u nekoj od stranih zemalja.
”Sve znam. Podaci su žalosni. Odlaze kompletne porodice i to svi znaju. Kolega iz Prijedora mi je rekao da je iz njegovog razreda prošle godine troje đaka napustilo školovanje jer ih roditelji vode vani, uglavnom u Njemačku”, kaže za Srpskainfo Dragan Gnajtić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS.
Upozorava da se broj školaraca smanjuje iz godine u godinu i po osnovu nataliteta, a da migracije samo dodatno pustoše učionice i škole.
Kaže da je „izveo“ razred 2001. godine i da je tada u odjeljenju bilo 37 učenika. Njegove kolege su tada imale u prosjeku 30-33 školaraca.
”Sada se smatra premijom ako neko ima razred od 25 djece. Eto, pogledajte šta desilo za samo dvije decenije, a neka svako izvodi zaključak šta će se desiti ako budu nastavljeni ovakvi trendovi”, upozorava Gnjatić.
Podaci o odlasku školaraca i mladih ljudi uopšte ne iznenađuju, jer i 25 godina od Dejtonskog sporazuma pojedini političari daju ratnohuškačke izjave.
Situaciju na terenu potvrđuju i najnovija istraživanja o položaju mladih u BiH, koja je sproveo Institut za razvoj mladih ”Kult”. Želja za odlaskom iz zemlje i dalje je visoka jer više od 50 odsto mladih navodi da želi da napusti BiH, dok je njih 12,1 odsto već preduzelo konkretne korake u tom smjeru.
Istraživanje je obuhvatilo više od 10 tematskih oblasti kao što su obrazovanje, rad, zapošljavanje i preduzetništvo mladih, socijalna briga, zdravstvena zaštita, sigurnost, kultura i sport, aktivizam i slobodno vrijeme, te učešće, volontiranje, mobilnost i migracije mladih.
U istraživanju su učestvovala 3.132 ispitanika iz cijele BiH u dobi između 15 i 30 godina starosti.
Prema popisu stanovništva sprovedenom 2013. godine, u BiH živi 773.850 mladih starosne dobi od 15 do 30 godina, odnosno, 21,91 odsto populacije čine mladi.
”Istraživanje će biti javno dostupno i koristiće svim zainteresovanim stranama, a prvenstveno donosiocima odluka prilikom kreiranja konkretnih mjera usmjerenih ka boljem položaju mladih u BiH”, rekla je izvršna direktorka Instituta za razvoj mladih, Šeherzada Halimić.
Istraživanje je pokazalo da mladi smatraju kako bi prioriteti vlasti u BiH u narednih pet godina trebalo da budu zapošljavanje i obrazovanje, a zatim zdravstvena zaštita, sigurnost i upravljanje migracijama u kontekstu odlaska stanovništva iz BiH.
/Srpskainfo/
