Od 1. januara na kasama marketa više ne možete dobiti besplatnu kesu. Plastične vrećice se od ove godine plaćaju.
Jedna obična vrećica košta 0,05 KM, odnosno pet feninga. Trgovački lanci kažu da su na sopstvenu inicijativu donijeli odluku da naplaćuju kese.
“Ova odluka donesena je na osnovu ekološke inicijative trgovačkih lanaca sa ciljem podsticanja manje upotrebe plastičnih kesa i uticaja na smanjenje zagađenja naše životne sredine,” piše u objavještenju na ulazu u markete.
Još uvijek nije jasno da li će marketi novac od prodaje kesa uplaćivati u neki poseban fond. Iako je ovo dobrovoljna inicijativa trgovaca, Nacrt zakona o upravljanju otpadom Republike Srpske, koji je ove godine usvojen u Narodnoj skupštini, predviđa da naplata plastičnih kesa postane obavezna.
“U svrhu finansiranja sistema upravljanja posebnim kategorijama otpada (plastične kese, baterije, akumulatori, gume, električni i elektronski proizvodi i oprema, ulja i motorna vozila) razrađen je sistem obračuna i plaćanja naknade za opterećivanje životne sredine ovim vrstama otpada”, objašnjeno je u Ministarstvu ekoligije u obrazloženju nacrta zakona.
Prema istom zakonu svaki proizvođač plastičnih kesa biće dužan da plati naknadu u iznosu od 0,30 KM po kilogramu, za opterećivanje životne sredine tom vrstom otpada, a predviđena je i obaveza trgovca da na prodajnom mjestu robe ili proizvoda naplaćuje plastične kese.
EU zabranila jednokratnu plastiku
“I ova mjera predstavlja usklađivanje s EU zakonodavstvom u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih kesa za nošenje”, precizirali su u Ministarstvu.
Međutim, plastične kese u koje se pakuju voće i povrće prije vaganja u prodavnici i dalje su besplatne.
Tako je i Federaciji BiH, gdje je još 2014. godine donijeta Uredba o naplati plastičnih kesa prema kojoj trgovci koji troše za vlastite potrebe ili stavljaju u promet plastične vrećice “tregerice” plaćaju naknadu za stavljanje u promet plastične vrećice u iznosu od 0,05 maraka po komadu, odnosno 50,00 maraka po jednom pakovanju od 1.000 komada kesa. Naknada se plaća Fondu za zaštitu okoline FBiH.
Od prošle godine u tom entitetu priprema se nova Uredba o naknadama za plastične vrećice debljine plastičnog zida do 50 mikrona i odnosiće se na sve vrećice bez obzira na veličinu i oblik ručki. Tako da će biti obuhvaćene vrećice koje se daju potrošačima u apotekama, prodavnicama cipela, vrećice u koje se vaga i pakuje povrće, vrećice u pekarama, trgovinama. To će biti prelazna mjera do potpune zabrane upotrebe plastičnih vrećica, a sve u skladu sa najboljim svjetskim trendovima i praksama.
Procjene kažu da se u cijeloj Bosni i Hercegovini mjesečno potroši čak oko 100 miliona plastičnih vrećica.
Iskustva iz regiona pokazuju da naplata ipak smanjuje upotrebu plastičnih kesa. U Srbiji je nakon uvođenja naplate plastičnih kesa smanjena njena upotreba za 80 odsto, a u Hrvatskoj je naplata plastičnih kesa uvedena još 2005. godine, a u proteklih šest godina smanjena potrošnja plastičnih kesa za 65 odsto.
Istovremeno kada je počela prodaja plastičnih kesa u Srpskoj, u Beogradu je na snagu stupila potpuna zabrana koroštenja ovih proizvoda.
Statističari navode da je prosječna dužina korištenja kese tregerice 12 minuta nakon kojih ona postaje otpad koji se reciklira u vrlo niskom procentu (jedan odsto). Plastika čini najveći dio otpada koji se taloži u prirodi a čak četvrtina, u koju su svrstane i kese za jednokratnu upotrebu, potiče iz domaćinstava. One se jako dugo zadržavaju u prirodi, jer im je period raspada od 400 do 1.000 godina.
Srećom, većina trgovačkih lanaca uvela je vrećice koje su biorazgradive u roku od nekoliko godina. Bar tako piše na njima. Najveći problem ustvari jeste njihovo nepravilno odlaganje (čitaj: bacanje), a viđamo ih svuda: po putevima, rijekama, jezerima, na granama dreveća.
/mondo.ba/
