I ono malo lubenice što je zasijano ove godine dotuklo je nevrijeme koje je prethodnih dana zahvatilo Srpsku, a ono što ostane na njivama biće lošeg kvaliteta, smatraju naši sagovornici.
Inače, od proljeća kada su zasijane lubenice pratili su ih loši vremenski uslovi, kao i sve ostalo voće i povrće.
To potvrđuje i Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, koji kaže da su još od proljeća jako loši uslovi za proizvodnju ovog voća te da je ovo što se dešavalo posljednjih dvadesetak dana dokrajčilo proizvodnju.
“Kod nas je zasijano jako malo lubenice ove godine, dok je nešto više u Semberiji. Kada je u pitanju Lijevče polje, ono je poznato po proizvodnji bostana, ali su ove godine zaista malo zasijali, a još u maju je zbog loših uslova dosta roda izgubljeno. Ostao je mali broj proizvođača koji imaju nekoliko hektara, a oni su pretrpjeli veliku štetu od grada i možemo reći da berbe bostana kod nas neće biti”, kazao je Dojčinović za “Nezavisne novine”.
On ističe da će nešto malo opstati oko srbačke opštine, dok je oko Gradiške i Laktaša sve uništio grad.
“I ono što je ostalo biće lošeg kvaliteta, a znamo da od toga kupci bježe”, kazao je Dojčinović.
Prema njegovim riječima, najlošije su prošli povrtari i voćari, gdje je zaista velika šteta, i to od Kozarske Dubice do Laktaša, na otprilike 50-60 KM vazdušne linije, gdje su štete između 80 i 100 odsto, a procjenjuje se da su, kako kaže, nekoliko desetina miliona maraka.
S druge strane, Darko Zarić, proizvođač lubenice iz Gornjeg Crnjelova kod Bijeljine, za “Nezavisne” kaže da kod njih nije bilo leda, a nema ni jakog sunca, pa se nada da neće izgorjeti ono što je ostalo na njivi.
“Lubenica je takva kakva je, a s obzirom na to da ovdje nije bilo strašno nevrijeme, mislimo da će prinos biti oko pet tona. Naravno, to je ipak dosta manje u odnosu na povoljnije godine, kada je prinos između osam i deset tona”, pojašnjava Zarić.
Kako kaže, sad je dosta manji izlaz lubenice jer je hladnije vrijeme, a dok je bilo toplije išlo je dosta bolje.
“Valjda će se i to malo poboljšati. Mi prodajemo na području BiH, a sad su nešto manje cijene. Crna lubenica je oko 0,45-0,50 KM, dok je šarena 0,55 do 0,65 KM”, dodaje Zarić.
I Mladen Savić, proizvođač lubenice iz Bijeljine, za “Nezavisne” potvrđuje da su prinosi ovog voća smanjeni.
“Nevrijeme je učinilo svoje, a tek se očekuju nove nepogode. S obzirom na burno proljeće, kišni period, prihodi su smanjeni, a šteta se ne može sagledati”, rekao je Savić.
On pojašnjava da je o šteti teško pričati te da će trebati vremena dok se sve to zbroji.
