U periodu 27-29. oktobra, u organizaciji Pčelarskog centra „Košnica“ iz Gradiške, realizovana je još jedna u nizu pčelarsko-turističkih ekskurzija. Ove jeseni, 55 pčelara, ali i ljubitelja putovanja imalo je priliku da posjeti zanimljive lokacije u Hrvarskoj i Mađarskoj.
„Tokom našeg putovanja, koje je bilo turističko-eduktivne prirode, obišli smo nekoliko izuzetnih primjera uspješnih pčelara, od kojih izdvajamo Pčelarstvo „Veltruski“ iz Daruvara, Pčelarstvo „Švraka“ iz Virovitice, Pčelarstvo „Vasić“ iz Barča, kao i još nekoliko pčelara u Mađarskoj“, ističe prof. dr Goran Mirjanić, vlasnik firme „Košnica“ d.o.o. i organizator pomenutog putovanja.
Inače, Mađarska važi za jednu od najistaknutijih pčelarskih zemalja u Evropskoj Uniji, za šta su ponajviše zaslužni vrijedni i predani pčelari. Kako saznajemo od prof. Mirjanića, samo jedan od posjećenih primjera pčelara posjeduje bliže 20.000 LR košnica, proizvodi oko 80 tona meda i ima 23 stalno zaposlena radnika. Pri tome, važno je naglasiti kako je za pomenutu uspješnost mađarskih pčelara velikim dijelom zaslužna i Republika Mađarska, kao i resorno Ministarstvo poljoprivrede, što su, kako novodi Mirjanić, ljubazni domaćini stalno i isticali.
„Ukoliko studijsku posjetu posmatramo iz aspekta dobrih praksi i razmjene iskustava, svakako bih naglasio kako je su tehnologija pčelarenja sa različitim tipovima košnica, borba protiv varoe upotrebom glicerinsko-oksalnih traka i upoznavanje recepture za dobijanje kremastog meda, ali i drugih mednih mješavina najkorisnija znanja koja smo dobili od naših domaćina, koji ni u jednom momentu nisu krili svoje bogato iskustvo“, nastavlja Mirjanić.
Kako posmatrano putovanje ne bi bilo isključivo edukativno-pčelarsko, pobrinuo se i sam organizator, koji je, u saradnji sa partnerima u Hrvatskoj i Mađarskoj osmislio bogat turistički sadržaj za putnike. Tako se našlo vremena i za turistički obilazak Grada Daruvara i pravoslavne crkve u pomenutom gradu, posjetu vinariji „Kutjevo“ i degustaciju vrhunskih vina, uživanje u termalnom banjskom kompleksu u Barču i još mnogo toga.
Na kraju, važno je naglasiti značaj agrarnog turizma za lokalnu zajednicu i poljoprivredne proizvođače, kao dodatni izvor prihoda za registrovana poljoprivredna gazdinstva, koja imaju uslove i afinitet prema organizaciji turističkih sadržaja na vlastitom imanju. Istovremeno, apiturizam u zemljama okruženja pronalazi svoje mjesto u samom vrhu ruralnog razvoja, pri čemu generiše značajan ekonomski, ekološki i održivi napredak ruralnih zajednica. Ukoliko sagledamo potencijale naših ruralnih područja i pčelarskih inicijativa, bez oklijevanja možemo zaključiti kako i mi „konja za trku imamo“. Važno je samo da se razvijaju i podrže inicijative, koje za cilj imaju organizovanje domaćih pčelara i njihovo upoznavanje sa dobrim primjerima iz prakse.
