Da li nam se može ponoviti isti scenario sa katastrofalnim poplavama koje smo doživjeli 2014. godine ili su vlasti izvukle neku pouku iz toga i počele rješavati kritične tačke kako bi bolje zaštitili građane i njihovu imovinu – pitanje je koje se otvara sa svakim novim poplavama u Srpskoj.
Nakon katastrofalnih poplava koje su 2014. pogodile Republiku Srpsku građani poplavljenih područja sa zebnjom su dočekivali svaku novu kišu i nevrijeme.
Na sreću, intenzitet kasnijih poplava u Srpskoj je bio znatno manji od onih iz 2014, a institucije su pokazale da se puno bolje nose s ovom nepogodom, jer su regulacijom pojedinih vodenih tokova spriječene poplave većih razmjera.
Direktor “Voda Srpske” Miroslav Milovanović kazao je za Srpskainfo da je u proteklih 5 godina u zaštitu od poplava uloženo preko 130 miliona KM.
– Zahvaljujući tome, danas gdje god postoje izgrađeni ili rekonstruisani objekti zaštite od poplava, postoji i visok nivo pouzdanosti odbrane od poplava. Tamo gdje ne postoje izgrađeni zaštitni nasipi, kao što je na bujičnim brdskim vodotocima ili pored rijeke Drine na području Semberije, i dalje postoji opasnost od izlivanja rijeka zbog visokih vodostaja. Zbog toga je neophodan nastavak izgradnje mjera zaštite od poplava, u svim dijelovima Republike Srpske – naglašava Milovanović.
On ističe da je Republika Srpska od katastrofalnih poplava 2014. do danas uložila značajna sredstva u projekte zaštite od poplava, te da je situacija sada znatno povoljnija nego prije 5 godina. Ipak, kako dodaje on, posao još nije završen, te je potrebno i dalje ulagati u zaštitu od poplava.
Milovanović pojašnjava da je JU “Vode Srpske” u proteklih 5 godina realizovala niz mjera kroz projekat “Hitne sanacije vodoprivrednih objekata oštećenih u majskim poplavama 2014”, koji se finansira iz sredstava Fonda solidarnosti Republike Srpske.
Dodaje da su kroz ovaj projekat realizovane ukupno 92 mjere na području 19 gradova i opština u ukupnoj vrijednosti od oko 22 miliona konvertibilnih maraka.
Pored ovog, u proteklih 5 godina realizovan je još jedan veliki projekat ukupne vrijednosti od oko 55 miliona evra.
– Riječ je o projektu “Hitne pomoći i zaštite od poplava u Republici Srpskoj”, koji se finansira iz sredstava Evropske investicione banke. Većina mjera u okviru tog projekta je završena ili je realizacija pri samom kraju – ističe Milovanović.
Prema njegovim riječima, u toku je realizacija izgradnje mjera zaštite od poplava na području Bijeljine, tačnije rekonstrukcija kanala Dašnica i spojnog kanala sa objektom za preraspodjelu vode. Vrijednost ovih radova je 4,6 miliona KM.
Radi se i na rekonstrukciji savskog nasipa i izgradnji drenažnih kanala na području Gradiške, potom rekonstrukciji majevičkog obodnog kanala i kanala Glogovac na području Bijeljine.
– U toku je i izgradnja mjera zaštite od poplava u Srpcu i Novom Gradu, a riječ je o sanaciji savskog i vrbaskog nasipa, te regulacija potoka Tunjica. Sanira se i savski nasip i kanalska mreža Sava-Ukrina. Radi se i na nadvišenju savskog nasipa na području Kozarske Dubice, kao i na sanaciji pumpnih stanica pored rijeke Save – istakao je Milovanović.
On je napomenuo da je trenutno u toku proces ratifikacije novog ugovora sa EIB, za produžetak projekta “Hitne mjere zaštite od poplava u Republici Srpskoj” u vrijednosti od 19 miliona evra, čija bi implementacija trebala da počne 2020.
– Dakle, u okviru dva pomenuta velika projekta, u proteklih pet godina urađeno je mnogo na sanaciji nasipa, rekonstrukciji i sanaciji oštećenih vodoprivrednih objekata, te regulaciji riječnih korita i kanala u Republici Srpskoj. Ulaganja u okviru ova dva velika projekta, po dosadašnjim ugovorima, iznose oko 130 miliona KM – navodi Milovanović.
On ističe da JU “Vode Srpske” kao nadležna republička institucija za poslove u vodoprivredi, u saradnji sa resornim ministarstvom i Jedinicom za korodinaciju poljoprivrednih projekata pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi RS, realizuje i niz drugih mjera u oblasti vodoprivrede u svim dijelovima Srpske, čija je realizacija u toku ili će uslijediti u narednom periodu.
Milovanović napominje da je JU “Vode Srpske” tokom 2019. realizovala i više vanrednih mjera sanacije i rekonstrukcije, koje su izvršene kako je nametala situacija na terenu.
– Posebno treba naglasiti da je u okviru više navedenih projekata i aktivnosti, tokom 2019. nastavljena rekonstrukcija savskog nasipa, koji je najznačajniji objekat odbrane od poplava u Srpskoj (Kozarska Dubica, Gradiška, Srbac, Brod, Bijeljina itd). Uz ranije završene dionice, kada svi planirani poslovi budu okončani, savski nasip će biti u potpunosti rekonstruisan – konstatovao je Milovanović.
Dodaje da se aktivno radi i na izradi mapa opasnosti, mapa rizika od poplava i prognozne modele za slivove rijeka u Republici Srpskoj, kao i na mjerama zaštite kvaliteta voda.
Zbog jednog čovjeka ugrožene stotine kuća
Da za poplave ne mora uvijek da bude krivo samo nevrijeme, već i ljudski faktor, pokazuje primjer iz maja prošle godine u naselju Gomjenica na području Prijedora, gdje je u poplavama bilo ugroženo na stotine kuća. Krivac za to bio je mještanin koji nije dozvoljavao da se preko njegovog zemljišta napravi nasip.
Kako je ranije objasnio gradonačelnik Prijedora Milenko Đaković, nasip u tom naselju rađen je odmah nakon katastrofalnih poplava 2014. Međutim, na jednom mjestu nije mogao biti sastavljen zbog dugogodišnjih neriješenih imovinsko-pravnih odnosa s vlasnikom zemljišta. Upravo na tom mjestu je voda 2019. probila u naselje i zaplavila veliki broj domaćinstava.
Nakon toga reagovao je premijer Radovan Višković, koji je zatražio da se obavi eksproprijacija tog dijela zemljišta kako bi se spriječilo da se ovako nešto opet ponovi.
– Ne možemo dozvoliti da nečiji imovinski odnosi budu preči od velikog broja kuća i domaćinstava. Manje od 30 metara nasipa, koji je bio u planu i za koji su bila obezbijeđena sredstva, nije urađeno zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Epilog toga su poplavljene kuće mještana, među kojima i čovjeka koji nije dozvolio nastavak izgradnje nasipa – upozorio je Višković.
On je najavio mogućnost da se i u drugim slučajevim vodozaštitnih projekata u eksproprijaciju ide preko Vlade i proglašenja opšteg interesa, ukoliko neko ne bude dozvoljavao da se napravi nasip.
/Srpskainfo/
