Zbog poskupljenja električne energije, ali i rekordnih cijena pšenice na berzama, u BiH je brašno poskupjelo za 30 odsto, a očekuje se i rast cijena pekarskih proizvoda od 10 do 20 odsto, kaži sagovornici “Nezavisnih novina” iz ove oblasti i dodaju da se rast cijena očekuje i u narednom periodu.
Naime, kako kaže Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske, vreća bijelog brašna od 25 kilograma sada košta od 24 do 26 KM.
“Ovo su cijene brašna koje mlinari prodaju, jer su imali zalihe pšenice koje su nabavili po cijeni od oko 200 evra po toni, dok će sada svaka nova nabavka pšenice podizati cijenu brašna, jer je pšenica prešla cifru od 300 evra po toni”, kazao je Kos za “Nezavisne novine”. Dodao je da se u narednom periodu očekuje dodatni rast cijene brašna, jer je pšenica sve skuplja.
“Tako da možemo reći da nas svaki naredni mjesec očekuju nove cijene brašna”, ističe Kos. Dragan Vučić, izvršni direktor za operativno poslovanje sarajevske kompanije “Klas”, kazao je za “Nezavisne novine” da cijene pekarskih proizvoda, ali i brašna rastu, te da se očekuje poskupljenje njihovih proizvoda.
“Što se tiče cijene brašna, ona je i u prethodnom periodu rasla za nekih 20 odsto, tako da sada očekujemo dodatni rast više od pet odsto, a što se tiče pekarskih proizvoda, očekujemo da cijene porastu od 10 do 20 odsto”, kazao je Vučić i dodao da sve opet zavisi od vrste proizvoda.
“Iako već duži period polubijeli hljeb košta 0,50 KM, a narodni jednu KM, vidjećemo koliko ćemo moći to držimo upravo zbog visokih cijena sirovina”, kazao je Vučić. Kako je rekao, na cijenu koštanja utiče i veliki rast cijene pšenice, a i poskupljenje električne energije, koja je pored brašna jedan od sastavnih dijelova troška. Ističe da, kada je u pitanju nabavka sirovine, odnosno nabavka pšenice i dalje je cijena visoka, te s tendencijom rasta.
“Danas pšenica košta 305 evra po toni. Mi smo očekivali da će u nekom periodu doći do stangiranja cijena, ali berza pokazuje da će do sredine 2023. godine cijene da rastu”, kazao je Vučić i zaključio da u ovoj godini sigurno neće doći do vraćanja na staro, odnosno do pojeftinjenja. Da je cijena brašna visoka, te da je u proteklom periodu porasla za nekih 30 odsto, kaže i Saša Trivić, predsjednik Udruženja pekara Republike Srpske i vlasnik Pekarsko-slastičarskog društva “Krajina klas”.
“Brašno je skuplje za 30 odsto, dok je električena energija poskupjela više od 30 odsto, tako da se može očekivati da u narednom periodu dođe do većih cijena pekarskih proizvoda za 10 odsto”, naglasio je Trivić.
Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina, ističe da je u ovoj regiji došlo do poskupljenja pekarskih proizvoda za 20 odsto zbog većih cijena pšenice i brašna, ali i ostalih energenata. Da su veće cijene udar na džep potrošača, kaže i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana “Don” Prijedor.
“U ovu godinu smo ušli s velikim poskupljenjima, a posebno osnovnih životnih namirnica, što utiče na veliki broj građana”, kazala je Marićeva za “Nezavisne novine” i dodala da je u posljednjih pet-šest mjeseci prisutan trend rasta cijena, te da se tome ne nazire kraj.
Polovnjaci skuplji do 30 odsto
Zbog nedostatka novih automobila na tržištu, ali i zbog povećanje potražnje za polovnim četvorotočkašima porasla je njihova cijena, kažu naši sagovornici i ističu da se rast cijena očekuje sve do polovine ove godine.
Haris Muratović, predsjednik Udruženja zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori FBiH, kazao je za “Nezavisne novine” da su cijene u porastu za 20 odsto još od prošle godine.
“Očekujemo da će i dalje nastaviti trend rasta cijena i sigurno je da će to trajati do polovine ove godine, nakon čega predviđamo stabilizaciju tržišta na način da će se pojaviti veći broj novih automobila, a samim tim će prestati povećana potražnja za polovnim autima”, kazao je Muratović.
Kako je rekao, zbog nedostatka novih automobila ljudi se odlučuju za kupovinu mlađih polovnih četvorotočkaša.
“Samim tim, kada je povećana potražnja za tim autima, cijene rastu. Taj trend je prouzrokovan pandemijskom krizom, koja je za sobom ostavila tragove u vidu nedostataka određenih komponenti za automobile prilikom proizvodnje”, ističe Muratović.
I dodaje da, ako se ne mogu proizvoditi novi automobili i tržište ne može poručiti nova vozila, građani se odlučuju za ono što ima na tržištu.
“Sigurno je da svi u auto-industriji očekuju stabilizaciju polovinom godine, jer će se pojaviti nove fabrike koje će proizvoditi komponente sa čijom nestašicom se sada suočavaju u ovoj grani”, pojasnio je Muratović.
Ističe da BiH najviše polovnih automobila uvozi iz Njemačke, Belgije, Francuske i Holandije.
“Sigurno je da najveći broj auta na naše tržište dolazi upravo iz Njemačke”, kaže Muratović i dodaje da, kako cijene rastu na najvećim uvoznim tržištima, rastu i na bh. tržištu.
Željko Vasilić iz auto-salona “Braća Đukić” iz Dervente kazao je da su cijene polovnih vozila više i do 30 odsto nego ranijih godina.
“Cijene polovnih vozila su porasle u odnosu na ranije godine upravo zbog pandemije, jer u 2020. godini nije bilo proizvodnje, a smanjena je kupovina novih vozila, tako da su samim tim polovna vozila poskupjela”, kazao je Vasilić.
Kako je rekao, što se tiče njihovog salona, u prošloj godini bilježe rekord u prodaji polovnih vozila.
“Sigurno u posljednjih pet godina nismo imali takvu prodaju kao što je to bilo prošle godine”, ističe Vasilić za “Nezavisne novine”.
Dodaje da su cijene polovnih vozila u Evropskoj uniji znatno porasle, pa se samim tim došlo i do viših cijena na domaćem tržištu.
“Mi najviše vozila uvozimo iz Njemačke i, budući da se na tom tržištu ne nalaze dovoljne količine, očekivano je da cijene rastu”, pojašnjava Vasilić.
Kako je rekao, proizvodnja novih vozila je skoro u cijelom svijetu opala, te i oni koji žele da ih kupe u inostranstvu teško dolaze do njih.
“Lista čekanja je za pojedina vozila od šest mjeseci do godinu dana kada se poruče”, zaključio je Vasilić.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da već duže vrijeme u cijelom svijetu nestašica i rast cijena poluprovodnika i drugih elektronskih komponenti uzrokuje smanjenu proizvodnju i više cijene novih automobila.
“Posljedica ovih poskupljenja i nestašica odnosno odgoda isporuke novih automobila povećala je tražnju za polovnim automobilima, naročito onim novijih godišta”, kazao je Gavran za “Nezavisne novine”.
Ističe da je istovremeno smanjena ponuda polovnih automobila na tržištu, jer mnogi vlasnici, kako kaže, odgađaju njihovu zamjenu novim zbog dugih rokova isporuke i viših cijena.
“Sve ovo rezultira višim cijenama polovnih automobila na tržištima poput njemačkog, a posljedično i na svim onim tržištima gdje se ova vozila dalje preprodaju pa tako i u BiH. S obzirom na to da se rješenje uzroka problema s poluprovodnicima ne očekuje uskoro, izvjesno je da će ovakvo stanje potrajati i tokom 2022. godine, jer cijene polovnih vozila sigurno neće padati dok se ne poveća ponuda i dostupnost novih uz smanjenje njihovih cijena”, zaključio je Gavran.
/Nezavisne/
