Rast premije za kozije i ovčije mlijeko, subvencije za nabavku muznih robota i modernizaciju ribnjaka, te snažnija podrška organskoj proizvodnji samo su neke od novina na koje ove godine mogu računati poljoprivrednici u Srpskoj.
Kako bi zadržali mlade na selu, u okviru mjera populacione politike kojima Vlada RS nastoji da popravi demografsku sliku, Ministarstvo poljoprivrede je osmislilo dvije mjere.
”S ciljem unapređenja nataliteta u ruralnim područjima svako novorođeno dijete na poljoprivrednim gazdinstvima dobiće po 500 KM, a obezbijeđen je i veći nivo podrške za samozapošljavanje agronoma. Na raspolaganju je 40.000 KM fiksno na osnovu rang-liste”, istakli su u Ministarstvu poljoprivrede.
Kada je riječ o novim mjerama podrške za tekuću proizvodnju, u resornom ministarstvu kažu da su obezbijedili više novca za uzgajivače ovaca i koza, te za proizvođače koji hranu uzgajaju po prirodnoj recepturi.
”Premija za kozije i ovčije mlijeko ove godine je povećana sa 0,25 na 0,40 KM po litru, dok je premija za kvalitetno priplodne koze i ovce sa 10 maraka skočila na 20 i 40 KM po grlu. Kada je u pitanju organska proizvodnja, premija je sa 350 KM po hektaru uvećana na 600”, kažu u Ministarstvu poljoprivrede.
Gazdinstva koja se bave poljoprivredom na nadmorskoj visini iznad 600 metara ove godine očekuje duplo veća podrška u odnosu na one u ravničarskim krajevima, kao i 40 odsto povrata na investirana sredstva.
”Jedna od novina koju uvodimo je i podrška za nabavku junica tovnih rasa i to od 30 do 40 odsto povrata na investirana sredstva, a na isti toliki iznos povrata mogu računati i mljekarske farme koje nabave muzne robote”, uvjeravaju u Ministarstvu poljoprivrede RS.
Nadležni nisu zaboravili ni na proizvođače ribe koji godinama grcaju u problemima. Za izgradnju i opremanje ribnjaka obezbijediće od 30 do 40 odsto povrata na investirana sredstva, a veći nivo podrške dobiće i zadruge i klasteri u Srpskoj.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković kaže da je svaka mjera s ciljem unapređenja sela dobrodošla, te da je rast premija neophodan i u sektorima koji nose poljoprivrednu proizvodnju, poput tovnog govedarstva, svinjarstva, povrtarstva i voćarstva.
”Bez obzira na program subvencija, bez zaštite domaće proizvodnje samo se vrtimo ukrug. Dokle god su granice BiH potpuno otvorene za uvoz svih proizvoda, napretka ne može biti u poljoprivredi”, smatra Marinković.
Sjemena
U ovogodišnji Pravilnik o dodjeli podsticaja Ministarstvo poljoprivrede je uvrstilo i novu mjeru koja se odnosi na regresiranje sjemena domaćeg hibrida kukuruza, selekcionisanog i proizvedenog u Republici Srpskoj, domaćih sorti strnih žita, domaćeg sjemena soje, te domaćeg sjemena krmnih trava i travno-leguminoznih smješa.
”Uvedena je i podrška za proizvodnju autohtonih sorti sadnica i premija za uzgoj autohtonih životinja”, kazali su u Ministarstvu poljoprivrede.
/Glas Srpske/








