Tek svako deseto preduzeće u Srpskoj ima vlastiti izvor finasiranja u obliku gotovine ili štednje, a pristup kreditima i zajmovima ima manje od polovine poslodavaca. Najveća neizvjesnost poslovanja usljed krize izazvane virusom korona izražena je u sektoru građevinarstva, hotelijerstva, trgovine i ugostiteljstva.
Unija udruženja poslodavaca Republike Srpske uz podršku Međunarodne organizacije rada (MOR) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) sprovela je istraživanje o uticaju COVID-19 na poslovanje u Srpskoj.
Anketiranje 543 poslodavca, koji zapošljavaju 49.466 radnika, pokazalo je da četvrtina njih nije radila tokom aprila (od 8. do 30. aprila), dok ih je 39 odsto djelimično radilo.
Analiza Unije, pored uticaja na poslovanje o čemu je CAPITAL juče pisao, otkriva i uticaj COVID-19 na finansije, uticaj na radne odnose, te su date ključne preporuke poslovne zajednice za zagovaranje budućih ekonomskih mjera.
O Analizi i preporukama u Banjaluci se danas vodi stručna diskusija „Kako nakon korone“ u organizaciji Unije udruženja poslodavaca RS.
Uticaj COVID-19 na finansije
Anketirani poslodavci istakli su da, da su ograničenja u radu iz aprila ove bila nastavljena, za tri mjeseca bi se 60 odsto njih ugasilo.
Svega 7% anketiranih je odgovorilo da poslovanje mogu da nastave za manje od sedmice, do osam sedmica 29% anketiranih, do tri mjeseca 24% anketiranih.
Oko 18% anketiranih odgovorilo da ne zna za koliko dugo može nastaviti poslovanje.
”Neizvjesnost je izraženija kod mikro preduzeća, gdje je 21% ispitanih odgovorilo da ne zna za koliko dugo mogu da nastave poslovanje. Kod poslodavaca koji su odgovorili sa ne znam je najveća neizvjesnost, a ovi odgovori dominiraju u sektoru građevinarstva 35%, hoteli/turizam 28%, maloprodaja/trgovina 27% i ugostiteljstvo 26%. Ovi sektori su u 2019. godini zapošljavali 74.000 ljudi”, navedeno je u analizi.
Poslodavci su u aprilu strahovali od produžetka krize i ograničenja rada do kraja maja i u tom slučaju ih je polovina očekivala veoma visok pad prihoda preko 50%, dok je 31% anketiranih poslodavaca očekivao da njihovi prihodi padnu u rasponu između 20% do 50%.
”Najveći očekivani pad prihoda je u sektorima hotela, ugostiteljstva, proizvodnji tekstila, kože i odjeće, i transporta i transportne opreme. Jedini sektor koji je zabilježio očekivanje rasta prihoda je sektor informacija i komunikacija, gdje je 6% ispitanih odgovorilo da očekuje rast prihoda”, navedeno je u Analizi.
Najveći broj anketiranih poslodavaca (25%) očekivao je pad prihoda između 100.000 i 500.000 KM, dok je pad prihoda preko 500.000 očekivalo 20% poslodavaca. Najveći pad prihoda, preko 500.000 KM, očekivali su u sektoru hotela i turizma (50% anketiranih), zatim u sektoru hemija/plastika (32%) i metalska industrija 31%.
Najmanji očekivani pad prihoda bio je očekivan u sektoru banaka i osiguravajućih društava, gdje 63% ispitanih reklo da očekuje je pad prihoda manji od 10.000 KM.
Od anketiranih, tek svako deseto preduzeće imalo je vlastiti izvor finasiranja u obliku gotovine ili štednje. Pristup kreditima i zajmovima imalo je 41% anketiranih dok 43% anketiranih preduzeća nije imalo pristup izvorima finansiranja.
Uticaj na radne odnose
Uticaj krize izazvan virusom COVID-19 je izazvao poremećaje na tržištu rada. Veliki dio poslodavaca je suočen sa dilemom koju mjeru sprovesti kako bi se sačuvala stabilnost preduzeća.
Najveći dio poslodavaca, njih 94%, nije otpustio radnike.
Sektori u kojima anketirani poslodavci nisu otpustili radnike su: hemija/plastika, elektronika i elektronska oprema, banke i osiguravajuća društva, hoteli, turizam i ugostiteljstvo.
”Sektor poljoprivrede, ratarstva i ribolova, sektor proizvoda od drveta, papira i šumarstva su sektori koji su pistupili otpuštanju respektivno oko 10% zaposlenih radi očuvanja ekonomske supstance”, navedeno je u Analizi.
Najveći dio anketiranih poslodavaca (78%) je pristupio mjeri otpuštanja radnika minimalno, odnosno redukciji broja radnih mjesta između 1-10%.
Otpuštanje radnika između 11-20% od zaposlenih je najvećim dijelom zabilježeno kod poslodavaca koji zapošljavaju preko 251 radnika.
Preduzeća koja zapošljavaju veći broj radnika, odnosno preko 251 radnika, u najmanjoj mjeri razmišljaju o otpuštanju broja radnika.
Mjera otpuštanja broja radnika je kod preduzeća koja zapošljavaju između 100 i 251 radnika, gdje je 19% anketiranih odgovorilo da razmišlja o ovoj mjeri.
Sektori u kojima najviše anketiranih preduzeća razmišlja o otpuštanju su poljoprivreda, ratarstvo i ribolov, sektor građevinarstva, maloprodaja i trgovina, transport i transportna djelatnost.
Najveća neizvjesnost je kod poslodavaca koji zapošljavaju do 10 radnika i gdje je 44% odgovorilo da ne znaju koliko će radnika otpustiti. Polovina poslodavaca koja zapošljava preko 251 radnika planiraju da otpuste do 10% radnika.
Najveća neizvjesnost je u pogledu otpuštanja radnika u sektoru tekstila, kože i odjeće, kao i sektoru građevinarstva.
Cjelokupni Analizu Unije udruženja poslodavaca RS i preporuke o kojima se danas vodi diskusija možete pogledati na ovom LINKU.
/CAPITAL: Svjetlana Šurlan/
