KP “Gradska čistoća” a.d. Gradiška na području grada ima postavljene kontejnere za odlaganje staklene, plastične i kartonske ambalaže pa je tako nedavno objavljeno na njihovoj zvaničnoj Fejsbuk stranici kako su građani sve više aktivni i rade na razdvajanju plastičnog, staklenog i papirnog otpada u odgovarajuće kontejnere čime olakšavaju posao komunalnim radnicima prilikom razvrstavanja istog u krugu preduzeća.
“Gradska čistoća zahvaljuje građanima na odgovornom ponašanju i sve većem učešću u procesu razdvajanja otpada. Rezultati govore sami za sebe, količina selektivno prikupljenog otpada se iz mjeseca u mjesec povećava, što jasno pokazuje da građani prepoznaju značaj reciklaže i njen pozitivan uticaj na životnu sredinu. Razdvajanjem otpada papira, plastike i stakla, doprinosimo očuvanju prirodnih resursa, smanjenju količine otpada na deponijama i smanjenju zagađenja”, naveli su u objavi.
Reciklaža ne samo da štiti okolinu, već i smanjuje troškove upravljanja otpadom, a omogućava i ponovno iskorištavanje vrijednih sirovina.
“Posebno želimo pohvaliti domaćinstva i privredne subjekte koji savjesno koriste postavljene kontejnere za selektivno odlaganje. Vaš trud čini razliku i daje pozitivan primjer drugima. Apelujemo na sve sugrađane da nastave s ovom dobrom praksom i podsjećamo da je odgovorno odlaganje otpada mala promjena u svakodnevnim navikama koja donosi velike koristi za naš grad i buduće generacije”, poručili su.
Uprkos dobroj praksi u prigradskim naseljima i činjenici da je redovan odvoz komunalnog otpada na Regionalnu deponiju u Ramićima, skoro svakodnevno je prisutna pojava divljih deponija na obodnim područjima grada, a naročito selima.
Činjenica je da u BiH generalno nije riješeno pitanje reciklaže otpada i zakonske regulative kao i pogodnosti za građane u ostvarivanju ekonomske koristi od komunalnog otpada u poređenju sa zemljama Evropske unije. Iako postoje inicijative za unapređenje sistema upravljanja otpadom, postoje značajne razlike u infrastrukturi, zakonodavstvu i tržišnoj dinamici koje utiču na mogućnosti za ostvarivanje prihoda od reciklaže.
Pema dostupnim podacima u BiH se samo oko dva odsto plastičnog otpada reciklira, dok ostatak završi na deponijama ili u prirodi.
Zemlje EU su implementirale napredne sisteme upravljanja otpadom i reciklaže, podržane zakonodavstvom koje uključuje poreze na deponije i podsticaje za reciklažu, što još kod nas nije zaživjelo. Tako naši pojedini građani često koriste pogodnosti odlazeći u Republiku Hrvatsku u kojoj je moguć povrat novca na plastičnu ambalažu kako bi prikupili određenu sumu novca za ponovnu kupovinu, dok se u BiH ne može ostvariti nikakva naknada.
