Cijene ogreva na domaćem tržištu su stabilne, nisu se mijenjale u posljednjih mjesec dana i nema naznaka da će uskoro biti znatnijih poskupljenja.
Potvrdio je to za Srpskainfo Igor Andrić, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori Republike Srpske.
On je naveo da je kao i prethodnih nedjelja, cijena peleta od 360 do 450 KM po toni, u zavisnosti od kvaliteta, ali i toga da li je u cijenu uračunat prevoz.
On preporučuje da je bolje izabrati kvalitetniji i skuplji pelet jer kvalitet ogreva direktno utiče na energetsku efikasnost i ukupne troškove grijanja.
Isto pravilo poznato kao “nisam dovoljno bogat da kupujem jeftine stvari”, vrijedi i kad su u pitanju drva, ali i drugi oblici grijanja domaćinstava.
Cijene ogrevnog drveta su slične kao i lani.
Paleta iscijepanih drva od otprilike 1,8 prostornih metara, kreće od 210 do 250 KM, dok je cijena prostornog metra ogrevnog drveta “pred kućom” oko 110 KM.
Kad drva stignu pred kuću u “metericama”, valja platiti još i rezanje i cijepane. Svaka od ovih usluga košta po12 KM po metru, što je tek nešto malo više nego lani. Računica pokazuje da, kad sve sabere, metar iscijepanog ogrevnog drveta pred kućom košta 134 KM.
Ako naručite iscjepana drva, dobavljači će vam ih isporučiti najčešće, po cijeni od 140 KM po metru. To jeste za 6 KM skuplje, ali to i nije neki trošak, ako uzmete u obzir da ste s time izbjegli “gimnaistiku” sa naručivanjem meterica i nadgornjavanjem sa “majstorima” za cijepanje i rezanje.
Ima još jedna, jeftinija, ali više zanovjetna varijanta: da ogrevno drvo kupite direktno u šumariji odnosno od “Šuma RS”.
Kako saznjemo u Šumskom gazdinstvu Banjaluka, prostorni metar drveta iz šumarije košta 67,80 KM, a kubik drveta za ogrev 84 je za obično drvo, ili 90 KM za oblovinu. To je cijena na “kamionskom putu”, znači valja platiti još i prevoz, plus rezanje stabala motorkom, plus “obično” rezanje i cijepanje.
Ako se zna da se od 7 kubike drveta dobije10 metara ogreva, ispada da je to isto kao da ste “meterice” kupovali kod dobavljača drva. U čemu je onda razlika? U kvalitetu i količini. Ako kupujete drva od šumarije nema varanja na “mjeri”, a i drvo je vrhunskog kvaliteta.
Naravno, ovaj luksuz sebi mogu priuštiti samo oni domaćini koji se “razumiju u materiju” i imaju strpljenja da cijeli proces prate od početka do kraja.
Kako su nam potvrdili i dobavljači drva i nadležni u šumariji, potražnja za ogrevom je i ove godine smanjena, ne baš kao lani, ali ljudi se ne otimaju za drva.
“Imam drva ne samo od prošle, nego i od pretprošle godine. Zime su bile blage, ogreva je ostalo. Iako ložimo veliku peć za centralno za tri stana u našoj kući, ove godine ću kupiti samo 5, ili maksimalno 7 metara drva, tek toliko da imam sirovog drveta za održavanje vatre“, kaže jedan penzioner iz naselja Derviši.
Njegov mlađi komšija, koji grije kuću na isti način, kupiće, kaže, još manje drva.
“Svi u mojoj kući rade, ili idu na fakultet ili u školu. Pola dana u kući nema nikog. Kad se pred veče okupimo, nije nam do loženja vatre. Ako zima nije baš strašna, a posljednjih godina najčešće nije, upalimo grijalice i klimu i bude nam baš prijatno“, kaže ovaj Banjalučanin.
Dodaje da računi za struju, ako imate energetski efikasne uređaje, nisu previsoki.
On tvrdi da je bolje uložiti oko 1.000 KM za kvalitetan inverter klima uređaj, nego dati 1.400 KM za 10 metara drva.
“Istina, klima uređaj troši struju, ali i drva se potroše. S druge strane, klima služi i za grijanje i za hlađenje, a ako kupite kvalitetan uređaj i uradite termo izolaciju na kući, troškovi neće biti preveliki“, zaključuje naš sagovornik.
A koliko sve to košta? Ako se sa dobrim uređajem hladite, onako baš gospodski, ljeti će, tvrdi više naših sagovornika, račun za struju biti oko 30 do 40 KM veći od uobičajenog za prostor od 40 do 50 kvadrata.. A ako se zimi klimom grijete, to će vas koštati oko 100 KM mjesečno.
A koliko košta 10 metara drva? Pa, rekli smo: oko 1.400 KM. Ili u prevodu: za 7 metara drva možete kupiti dobar klima uređaj, dovoljan za 40 kvadrata stambenog prostora.
Naravno, svaka porodica ima svoju računicu i svoje razloge. Neki naprosto vole šporet ili kamin, da zimi gledaju kako vatra pucketa.
Stari bi rekli, ćeif nije skup.
/Srpska info/
