Poslijeodmorski sindrom je sve češća pojava koja pogađa veliki broj ljudi, koji se nakon završetka odmora moraju iz stanja opuštenosti i konfora vratiti u svakodnevu rutinu gdje prevladavaju radne obaveze, stres i gdje ima malo prostora za odmor.
Iako je asocijacija za putovanje i odmor najčešće opuštanje i punjenje baterija, povratak u realnost može da nam donese neke psihičke poteškoće u svakodnevnom funkcionisanju. Neki od simptoma koji se javljaju su osjećaj umora, napetosti, nedostatak motivacije za rad, poremećaj sna i ishrane, ali i problemi sa koncentracijom potrebnom kako bi bili produktivni.
Vraćanjem u životnu svakodnevnicu, ljudi se susreću sa velikim brojem obaveza koje su u međuvremenu dospjele. Čovjek tada doživljava naglu promjenu koja pogađa i naš um i tijelo, koji su do tog trenutka bili u opuštenom stanju.
Psiholog, Zorana Ljepojević iz Centra za zaštitu mentalnog zdravlja gradiškog Doma zdravlja, ističe kako veliki broj obaveza nakon godišnjeg odmora može djelovati kao snažan stresor dovodi do takozvanog Poslijeodmorskog sindroma.
„Poslijeodmorski sindrom nije klasična depresija, ali liči na nju. Javlja se osjećaj praznine, gubitak energije i motivacije, teškoće da se fokusiramo na posao, nostalgija za odmorom koja može trajati nekoliko dana do sedmicu.“
Sindrom izgaranja na poslu ili brnaut sindrom je takođe jedan od mogućih problema s kojima se osobe susreću nakon godišnjeg odmora. Definiše se kao stanje emocionalne i psihičke premorenosti uzrokovane stresom u radnim uslovima.
Da li je moguća pojava sindroma nakon odmora i koliko je on učestao danas?
„Moguća je pojava brnaut sindroma, a razlog je taj što odmor donosi privremeno olakšanje i distancu od stresa ali kada se osoba vrati u radno okruženje, stres se vrlo lako može vratiti, čak nekad i intenzivnije. Danas je čest i posebno je izražen u profesijama koje zahtjevaju visok nivo odgovornosti i stalni pritisak“, ističe psiholog Zorana Ljepojević.
Prema istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije, sindrom izgaranja je u porastu, pogađa i mlade i zaposlene, a ne samo starije i iskusne. Jasni brnaut sindromi se javljaju kod 20-30% zaposlenih, a kod još većeg broja prisutni su blaži oblici.
U skladu s tim psiholozi preporučuju određene strategije kako bi prelaz sa odmora na posao bio lakši, a to su:
- Planirati povratak – vraćanje sa odmora dan ili dva prije posla
- Postaviti prioritete – odvojiti ono što je zaista hitno od onoga što može da sačeka
- Mini pauze na poslu za disanje i kratko istezanje
- Održavati zdrave navike – fizička aktivnost, zdrava ishrana, dovoljno sna
- Pronaći hobi, druženje sa prijateljima kako život ne bi djelovao kao obaveza
Potrebno je nekoliko dana kako bi se organizam vratio u rutinu i napravio balans između odmora i obaveza. Ukoliko osjećaj tuge i umora traje duže od dvije sedmice, preporučljivo je da se osobe obrate stručnjaku za mentalno zdravlje.
