Međunarodni dan žena na selu obilježava se svake godine 15. oktobra. Ovaj dan je predložen u okviru Četvrte svjetske konferencije o ženama u Pekingu 1995. godine, a Ujedinjene nacije su ga formalno proglasile 18. decembra 2007. godine. “Položaj žena na selu nikada nije bio idealan, odnosno podjednako je težak danas kao što je bio i prije 50 godina”, kaže za Micro mrežu Ljiljana Grahovac koja živi u selu Donja Dolina nadomak Gradiške.
Nepunih 60 godina vrijedna domaćica iz Donje Doline provela je živeći na selu gdje i danas privređuje i uzgaja razno povrće i voće koje dugi niz godina prodaje na gradiškoj Zelenoj pijaci.
“Nema života u gradu bez hrane koja se proizvede na selu, kad umre selo i grad će. Žene na selu nose teret domaćinstva i ona tri stuba kuće, ali im se to nigdje ne vidi i ne priznaje. Prednost sela je ta što pruža šansu i mogućnost da se proizvede zdrava hrana, kako voće i povrće, tako i jaja, meso i mesni proizvodi iii je barem bilo tako dok nije počeo prekomjeran uvoz. Da se ponovo rodim nebih mijenjala život na selu za život u gradu jer sam svoju djecu othranila proizvodeći sve na selu i bila sigurna da je zdrava hrana koju su moja djeca konzumirala, a dok su ljudi u gradu danas primorani da konzumiraju ono što im se ponudi”, kaže Grahovčeva.
Grahovčeva izražava bojazan za opštom pomamom za život u gradu, dok sela ostaju pusta i pita se ko će nastaviti.
“Više od trideset godina proizvodim i prodajem na tezgi, ali se više ništa ne može zaraditi i pijaca odumire. Džaba trud i ulaganje, kada nemaš kome prodati domaće jer je uvozna roba jeftinija”, žali se Grahovčeva i podsjeća da je sutra pazarni dan u Gradišci ali kupaca skoro da i neće biti.
U Republici Srpskoj se Međunarodni dan žena na selu sve češće obilježava kroz konferencije, sajmove, promocije udruženja žena sa sela i predstavljanja njihovih domaćih proizvoda.
Cilj obilježavanja jeste posvetiti pažnju ulozi i izazovima žena u ruralnim sredinama, njihovu nevidljivu ali ključnu ulogu u poljoprivredi, proizvodnji hrane i održivom razvoju zajednica.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede RS, iz godine u godinu broj žena nosilaca poljoprivrednih gazdinstava sa nekadašnjih pet odsto porastao je na više od 20 odsto.
Žene na selu su oduvjek bile pokretačka snaga koja je imala sposobnost da se istovremeno bavi poslom, brine o porodici i doprinosi zajednici.
Grad Gradiška ima usvojen Akcioni plan te je oformljena i Komisija za društveni položaj žena i ravnopravnost polova, koja prati i podnosi Izvještaje Skupštini o stanju prava i žena i marginalizovanih grupa na području Gradiške.
Upravo ovih dana Gradska uprava Gradiška objavila je na zvaničnoj stranici Javni poziv u saradnji sa međunarodnim partnerima za podršku organizacijama civilnog društva (OCD) u Bosni i Hercegovini u okviru projekta „Pružanje podrške ranjivim ženama i razvoj integriranog programa socijalne zaštite“ koji ostaje otvoren do 16.novembra 2025. godine a sve detalje pročitajte ovdje
