Bosna i Hercegovina i Hrvatska usaglasili su datum kada će novi granični prelaz na brzoj cesti kod mosta na Savi u Gradišci biti otvoren.
Prema informacijama koje su dobile “Nezavisne”, prelaz će biti otvoren 10. decembra.
S obzirom na to da je brza cesta kod Gradiške već završena, jer je izvođač radova “Integral inženjering” završio sve radove, čiji su investitor “Hrvatske ceste”, a Ministarstvo finansija Hrvatske sa svojim izvođačima završilo sve radove na graničnom prelazu, jedino što je preostalo je da Hrvatska i BiH sklope novi ugovor o graničnim prelazima, kojim bi bile definisane kategorizacije svih prelaza između dvije zemlje.
Tehnički pregled
“Nezavisne” saznaju iz Hrvatske da će sutra 12. novembra započeti tehnički pregled završene brze ceste, što je posljednja formalna prepreka da se taj objekat pusti u saobraćaj.
Kako smo saznali iz bh. pregovaračkog tima, uskoro će biti održan prvi sastanak s hrvatskom stranom, čime će službeno početi pregovori između Zagreba i Sarajeva o prelazu u Gradišci, ali i svim ostalim prelazima čiji status treba da bude riješen.
Rečeno nam je da će ovo otvaranje 10. decembra biti na privremenoj osnovi, kao što je sada slučaj sa Svilajem. Kako nam je pojašnjeno, pregovori bi mogli potrajati, pa je najizglednija opcija da se prelaz otvori da ga građani mogu koristiti i da se ne čeka završetak procesa koji bi mogao potrajati.
Tek kada se dva pregovaračka tima usaglase, dokument ide u Savjet ministara BiH na usvajanje, a onda u Predsjedništvo BiH, s obzirom na to da se radi o ratifikaciji međunarodnog sporazuma.
Sa druge strane, relevantni hrvatski organi će takođe morati proći sličan proces, vjerovatno će biti dovoljno da novi sporazum usvoji Vlada te zemlje.
S obzirom na to da će novi prelaz ujedno biti i spoljna tačka EU koja podliježe šengenskim pravilima, postavlja se pitanje da li EU ima pravo da blokira ili ograniči korištenje prelaza. Imajući u vidu da su i Hrvatska i BiH prelaze svako na svojoj strani izgradile u skladu s najstrožim šengenskim standardima, EU, formalno-pravno, nema razlog da se umiješa, čime ovo ostaje bilateralno pitanje dvije zemlje.
Hrvatska će na njemu morati uspostaviti i režim za uvođenje EES-a, odnosno novog evropskog sistema za ulazak u šengenski prostor koji podrazumijeva skeniranje lica i otiske prstiju, što je odgovornost hrvatske Granične policije. Sve dok Hrvatska poštuje šengenska pravila, EU će stajati po strani i prepustiti dvjema zemljama da same postignu dogovor.
Evropska unija
Iako se EU formalno neće miješati, nedavno smo u razgovoru s osobom iz Kabineta Marte Kos, komesarke za proširenje, saznali da je Brisel jako zainteresovan da se ovaj prelaz otvori i olakša komunikacija između dvije zemlje, te da prati sve šta se dešava. EU je izgradnju mosta na Savi pomogla grantom od 6,3 miliona maraka, a učestvovala je i u finansiranju i grantovima za izgradnju Mahovljanske petlje i auto-puta Banjaluka – Gradiška. Most su izgradile zajedno Hrvatska i BiH, odnosno RS, po principu pola-pola. Brzu cestu u potpunosti finansira Hrvatska i dio je koridora koji ta zemlja gradi ka Mađarskoj.
Podsjećanja radi, prvih 4,5 kilometra brze ceste, koja ide od mosta na Savi kod Gradiške do Novog Varoša, završeni su i tu će se vozači priključivati na postojeću cestu ka Okučanima i dalje na auto-put Zagreb – Beograd.
Druga dionica ceste je u izgradnji i, kada ona bude završena, vozači će se direktno moći priključiti na auto-put sa brze ceste, bez potrebe da prelaze na postojeću sporiju cestu.
Ako sve bude išlo prema planu, za mjesec dana će se iz Banjaluke do Zagreba moći stići za sat i po, što će značajno ubrzati komunikaciju na ovom prostoru. Osim toga, može se očekivati da će dio vozača iz Sarajeva moći da se uključi na auto-put “9. januar” kod Doboja i time dobiti još jednu alternativu kada putuju prema EU.
Otvaranje prelaza dobra je vijest i za stanovnike centralne Bosne, jer oni iz Jajca, Viteza, Bugojna, Travnika i drugih mjesta na tom potezu u EU putuju preko Banjaluke.
/Nezavisne novine/
