Nakon dvije godine upornog istraživanja i potrage za gotovo zaboravljenim tragom, naučna zajednica dobija uzbudljive i ekskluzivne vijesti: u prnjavorskom selu Štrpci identifikovani su fosilni ostaci izuzetno rijetkog patuljastog kita iz miocenskog perioda. Ovo otkriće, jedno od najznačajnijih u Republici Srpskoj, moglo bi promijeniti dosadašnje rekonstrukcije obala Paratetisa i Panonskog mora. Priča počinje prije.
Nakon dvije godine upornog istraživanja i potrage za gotovo zaboravljenim tragom, naučna zajednica dobija uzbudljive i ekskluzivne vijesti: u prnjavorskom selu Štrpci identifikovani su fosilni ostaci izuzetno rijetkog patuljastog kita iz miocenskog perioda. Ovo otkriće, jedno od najznačajnijih u Republici Srpskoj, moglo bi promijeniti dosadašnje rekonstrukcije obala Paratetisa i Panonskog mora.
Priča počinje prije nekoliko decenija, kada je poznati arheolog, tokom svog boravka u Štrpcima, odnio pršljenove koje su mještani pronašli kopajući bunar dubok 26 metara. Nije ostavio nikakve bilješke o nalazištu, a nakon njegove smrti, svaki trag fosila je izgubljen. Autori Ilustrovane enciklopedije grada Prnjavora ispitali su njegovu ostavštinu, kontaktirali institucije i naučnike koji su s njim sarađivali, ali bez ikakvih rezultata.
Prekretnica se dogodila tek nedavno. Istraživači, analizirajući naučnu literaturu o Paratetisu, naišli su na naučni rad koji opisuje rijetku vrstu patuljastog kita poznatu samo sa nekoliko evropskih lokaliteta. Njegove morfološke karakteristike gotovo su se savršeno poklapale sa usmenim opisima nekadašnjih nalaza iz Prnjavora. Kontakt sa autorom rada doveo je do razmjene podataka, a zatim i do ključne potvrde: pršljenovi iz Štrpca zaista pripadaju ovom izuzetno rijetkom miocenskom kitu.
Nakon dvije godine predanog rada, autori enciklopedije prvi put stoje ispred fosila za koji se decenijama smatralo da je izgubljen – ostataka životinje koja je plivala u Panonskom moru prije 5-20 miliona godina, u vrijeme kada je ovo područje bilo dio prostranog Paratetisa.
Ovo otkriće ima ogroman naučni značaj: potvrđuje da su morski sisari živjeli na današnjem području Prnjavora i otvara nove mogućnosti za rekonstrukciju miocenskog okruženja, migracija i biodiverziteta. Ali priča ima i snažan emocionalni sloj – trag koji je arheolog nesvjesno započeo, decenijama kasnije pronalazi svoj zaključak u enciklopediji o Prnjavoru.
“Više o ovome i drugim značajnim otkrićima u novoobjavljenoj enciklopediji autora Mladena Strugara, mr. sc., i prof. dr. Draška Marinkovića”, prenosi portal prnjavorinfo.com












