Najnoviji izvještaj Transparency Internationala (CPI 2025) pokazuje da korupcija ostaje ozbiljna prijetnja u svakom dijelu svijeta. Dok globalni prosjek pada na novi minimum, Bosna i Hercegovina sa rezultatom 34 ostaje daleko ispod prosjeka, zauzimajući 109. mjesto na svjetskoj listi.
Indeks percepcije korupcije (CPI) za 2025. godinu rangira 182 zemlje i teritorije na skali od 0 (visoko korumpirani) do 100 (veoma čisti).
Rezultati pokazuju da više od dvije trećine zemalja svijeta ima ocjenu ispod 50, što ukazuje na ozbiljne probleme u javnom sektoru koji direktno utiču na kvalitet života građana, od finansiranja bolnica do sigurnosti infrastrukture.
Stanje u BiH i regiji
Bosna i Hercegovina sa rezultatom 34 zauzima porazno 109. mjesto. Ovakav rezultat svrstava BiH u grupu zemalja u kojima korupcija sistemski podriva institucije. Ovaj rezultat potvrđuje stagnaciju i nedostatak hrabrog liderstva u provođenju reformi. Prema izvještaju, niske ocjene poput ove obično su rezultat zloupotrebe položaja, slabih pravosudnih sistema i pritisaka na nezavisne institucije. Poređenja radi, globalni prosjek iznosi 42, što znači da je BiH značajno ispod svjetskog standarda. Najlošije rangirana u regionu je Srbija, koja se nalazi na 116. mjestu sa indeksom 33.
Analiza rezultata u našem regionu pokazuje dubok jaz između zemalja koje su dio Evropske unije i onih koje se još uvijek bore sa osnovnim reformama pravosuđa i javne uprave. Slovenija se i ove godine izdvaja kao apsolutni lider regije, zauzimajući 41. mjesto u svijetu sa indeksom 58. Iako je daleko ispred komšija, Slovenija je jedina zemlja regiona koja se nalazi iznad globalnog prosjeka, što ukazuje na to da je ostatak Zapadnog Balkana u ozbiljnim problemima.
Hrvatska i Crna Gora čine sredinu regionalne liste i drže se relativno blizu jedna drugoj. Hrvatska se nalazi na 63. mjestu sa indeksom korupcije 47, dok je Crna Gora samo dva mjesta ispod, na 65. poziciji sa rezultatom 46. Ove dvije države pokazuju određenu stabilnost, ali njihovi rezultati, koji su i dalje ispod ocjene 50, sugerišu da borba protiv korupcije u ovim društvima još uvijek nije dala željene rezultate u ključnim institucijama.
Na donjem dijelu ljestvice nalaze se Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Srbija, koje se percipiraju kao zemlje s najizraženijim sistemskim problemima. Sjeverna Makedonija zauzima 84. mjesto sa indeksom 40, dok je situacija u Bosni i Hercegovini znatno lošija. Sa indeksom 34, BiH se nalazi na 109. mjestu globalne liste, što je jasan indikator duboke korozije institucija i nedostatka političke volje za promjenama. Na samom začelju regije nalazi se Srbija, koja je zauzela 116. mjesto sa najnižim regionalnim indeksom od 33.
Jaz u liderstvu i gušenje građanskih sloboda
Izvještaj upozorava na zabrinjavajući dugoročni pad liderstva u borbi protiv korupcije. Čak i uspostavljene demokratije, poput SAD-a i Velike Britanije, bilježe pad. Odsustvo hrabrog vođstva dovodi do slabijih standarda, dok mnoge države istovremeno povećavaju ograničenja građanskog prostora.
Otežavanjem rada nevladinim organizacijama i novinarima, vlasti smanjuju transparentnost, što omogućava korupciji da cvjeta.
“U vremenu klimatske krize, nestabilnosti i polarizacije, svijetu su više nego ikada potrebni odgovorni lideri i nezavisne institucije za zaštitu javnog interesa – ipak, prečesto oni ne ispunjavaju očekivanja. Pozivamo vlade i lidere da djeluju s integritetom i ispune svoje odgovornosti kako bi osigurali bolju budućnost za svoje građane”, kaže Maira Martini, izvršna direktorica Transparency Internationala.
Šta se dešava širom svijeta?
Bilo da se suočavaju s nedavnim talasom nazadovanja ili se bore sa širim izazovima koji dugo podrivaju reforme, svaki region ima mnogo posla u rješavanju problema korupcije. Ipak, gotovo svi imaju uspješne priče koje pokazuju da je napredak moguć.
Azijsko-pacifička regija: Osam zemalja je napredovalo od 2012. godine, međutim postoje oštre razlike unutar ove raznolike regije. S dobro povezanim elitama koje često kupuju politički uticaj i mnogim zakonima koji se ne provode pravilno, većina lidera u ovom dijelu svijeta ne ispunjava svoje obaveze.
Amerike: Godine nečinjenja vlada u rješavanju korupcije oslabile su demokratiju i omogućile rast organizovanog kriminala, s ozbiljnim posljedicama po ljudska prava i sigurnost.
Istočna Evropa i Centralna Azija: Ostaje jedan od regiona s najlošijim rezultatima u svijetu, s raširenom nekažnjivošću za korupciju koju pokreću lični interesi koji dominiraju većinom vlada i njihovih institucija.
Podsaharska Afrika: Slaba demokratija u većem dijelu ove regije – ponekad praćena oružanim sukobima, nesigurnošću i eskalacijom građanskih nemira – nastavlja da podriva upravljanje, ekonomsku stabilnost i razvojne napore.
Bliski istok i Sjeverna Afrika: Vlade i dalje ne uspijevaju suzbiti korupciju u javnom sektoru, što odražava nedosljednu posvećenost lidera i slabost institucija koje bi trebale vlast držati odgovornom.
Zapadna Evropa: Zemlje ove regije čine devet od deset najbolje rangiranih država na CPI listi. Međutim, napori u borbi protiv korupcije su uglavnom stagnirali posljednjih godina, a prosječni CPI rezultat regije pada brže nego bilo gdje drugo.
Recept za promjene
Transparency International ističe da napredak nije nemoguć, ali zahtijeva jačanje pravosudnih sistema, bolji nadzor nad javnom potrošnjom i zaštitu medijskih sloboda. Ključno je zatvoriti pravne šupljine koje omogućavaju da se korumpirani novac nesmetano kreće preko granica, čak i kroz zemlje koje se smatraju “čistima”.
Antivladini protesti širom svijeta jasna su poruka liderima: građani su umorni od neodgovorne vlasti i zahtijevaju hitne reforme.
(Buka)
