Sa dolaskom lijepog vremena raste i broj pacijenata sa simptomima alergije na polen, a ljekari upozoravaju da se tegobe često zanemaruju ili pogrešno tumače iako mogu značajno uticati na svakodnevni život i zahtijevaju adekvatno liječenje. Sa dolaskom proljeća raste broj pacijenata sa alergijama na polen, a najosjetljivija su djeca i hronični bolesnici.
Ljekari upozoravaju da se simptomi često zanemaruju ili miješaju sa prehladom, iako alergije traju duže i ne prati ih temperatura. Na porast alergija utiču faktori poput aerozagađenja, načina života, ishrane, vremenskih promjena i stresa.
Iako prirodni preparati mogu ublažiti simptome, za pravilno liječenje neophodna je adekvatna dijagnoza i terapija. Pedijatar alergolog doktor Branislav Lolić rekao je za “Glas Srpske” da je prisutan porast alergija kod pacijenata.
“Ne postoji pravi odgovor zašto je tako, ali mislim da je prije svega u pitanju izloženost aerozagađenjima u vazduhu. Pored toga, utiču uslovi života, stanovanja, sve što jedemo i pijemo, nagle vremenske promjene, kao i stres. Sve su to faktori koji nepovoljno djeluju i imaju ulogu kod alergija”, pojasnio je on.
Prema njegovim riječima, osnovni parametar za razlikovanje alergije i prehlade jeste trajanje simptoma i temperatura.
“Kod prehlade je često povišena temperatura i tegobe traju kraće. Kod alergija su tegobe duže, nema temperature i ponavljaju se u isto doba godine nekoliko godina zaredom”, kazao je on.
Istakao je da pacijenti zanemaruju simptome jer ih pripisuju drugim problemima.
“Kod alergije na koži ljudi često misle da su promjene i crvenilo posljedica izlaganja suncu ili hemikalijama. Zatim kijanje i svrab očiju kod nas često pripisuju čuvenom propuhu, a u stvari je vjetar nanio različite alergene. Kašalj se tumači kao simptom nečeg drugog, a zapravo može biti znak alergijske upale disajnih puteva – objasnio je Lolić.
Kaže da alergije mnogo utiču na život djece i vrše različita ograničenja.
“Nekada ne mogu da se bave sportom, ometaju putovanja, kao i boravak u prirodi. Zahtijevaju česte izostanke sa nastave zbog neugodnog kašlja. Iz tog razloga roditelji treba da reaguju i dovedu dijete kod alergologa čim primijete da tegobe traju duže vrijeme. Djeca koja u ranom životnom periodu imaju ekceme i crvenu kožu mogu biti sklona alergijama, jer te bolesti često prelaze jedna u drugu”, zaključio je.
Dodao je da se situacija može stabilizovati vremenom i da je moguće da se alergija “preraste”.
“Kad se postavi adekvatna dijagnoza kod djece i ukoliko redovno pratimo imunoglobuline i određene parametre, postoji opcija da se situacija smiri u pubertetu. Period kada se stabilizuje hormonska struktura organizma i kada se završi razvojna faza, pogotovo ukoliko se pridržavaju zdravih navika, kod dobrog dijela populacije se vremenom smiri”, rekao je Lolić.
Prirodni lijekovi kojima se građani najčešće okreću ne mogu liječiti, ali mogu pomoći kod alergija, kaže Lolić.
“Poznato je da kalcijum, cink, magnezijum, selen i vitamin C imaju i te kako pozitivno djelovanje. Ishrana, čaj od divizme, cijeđeni sokovi i druga ljekovita sredstva pomažu, ali ne liječe osnovnu bolest”, naglasio je on.
Iz Doma zdravlja Banjaluka ističu da sa početkom cvjetanja biljaka dolazi do porasta broja pacijenata sa simptomima alergije.
“Broj je uglavnom uobičajen i ne odstupa značajno u odnosu na prethodne godine u istom periodu. Alergije se mogu javiti kod svih starosnih grupa. Prisutne su od najranijeg djetinjstva, ali se mogu razviti i kasnije tokom života, pa su podjednako zastupljene i kod odraslih i starijih osoba”, naveli su.
Dodaju da značajan broj pacijenata pokušava ublažiti simptome samostalno.
“Najčešće to rade koristeći ranije propisanu terapiju ili lijekove dostupne bez recepta. Međutim, u slučaju jačih, dugotrajnih ili neuobičajenih simptoma, ipak se obraćaju ljekaru radi adekvatne dijagnoze i liječenja”, kazali su iz Doma zdravlja.
Prema njihovim riječima, simptomi alergija se mogu ublažiti izbjegavanjem boravka na otvorenom u vrijeme visokih koncentracija polena.
“Takođe, provjetravanjem prostorija u odgovarajućim periodima dana, te redovnim pranjem lica, ruku i kose nakon boravka napolju. Preporučuje se nošenje sunčanih naočara i upotreba lijekova protiv alergije koji su dostupni bez recepta, uz prethodni savjet farmaceuta”, zaključili su oni.
Lijekovi
Doktor Branislav Lolić rekao je za “Glas” da su pristupačne mnogo bolje terapije protiv alergija nego ranije.
“Postoje lijekovi koji liječe simptome i uzimaju se u momentu kad se tegobe pojave i profilaktički lijekovi koje dajemo prije pojave tegoba da ih pokušamo spriječiti. Zdravstveni radnik mora da propiše adekvatnu terapiju i na taj način se situacija može dobro kontrolisati”, rekao je Lolić.
Navodi da upotreba maski ponekad može pomoći, te da postoje i različite vrste filtera koji se stavljaju na ulaz nosa, ali to naziva neugodnim metodama. Alergičari mogu da prate i polenski kalendar i kada je velika koncentracija da smanje boravak napolju.
/Glas Srpske/
