U kontekstu izraženog nedostatka radne snage, Bosna i Hercegovina se sve više oslanja na angažman stranih radnika. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, broj izdatih radnih dozvola za strane državljane bilježi kontinuiran rast – sa približno 2.700 dozvola u 2020. godini, 4.000 u 2023. godini, 4500 u 2024. godini i više od 5000 u 2025 godini.
Najveći broj dozvola odnosi se na sektore građevinarstva, prerađivačke industrije i ugostiteljstva. Ovi trendovi ukazuju na sve značajniju ulogu stranih radnika u funkcionisanju domaće ekonomije, ali i na potrebu razvoja efikasnih modela njihove integracije.
Međutim, proces integracije stranih radnika nosi i određene izazove i potencijalne neželjene efekte. Među najčešće identifikovanim problemima izdvajaju se jezičke barijere, koje mogu otežati komunikaciju i povećati rizik od grešaka na radu, posebno u sektorima gdje je sigurnost od ključnog značaja.
Takođe, razlike u radnoj kulturi i društvenim normama mogu dovesti do nesporazuma i smanjene efikasnosti timskog rada.
U pojedinim slučajevima, nedovoljno regulisani uslovi rada i smještaja mogu rezultirati socijalnom izolacijom radnika ili njihovom većom fluktuacijom, što negativno utiče i na poslodavce i na šire tržište rada. Ovi izazovi ukazuju na potrebu sistemskog i planskog pristupa integraciji.
Uprkos navedenim poteškoćama, određene kompanije u Bosni i Hercegovini kroz vlastite prakse demonstriraju efikasne modele uključivanja stranih zaposlenika u radno i društveno okruženje.
Jedan od reprezentativnih primjera predstavlja Euro-Asfalt, kompanija angažovana na realizaciji složenih infrastrukturnih projekata i zapošljavanju više stotina radnika na različitim gradilištima.
U okviru tih projekata, značajan dio radne snage čine strani radnici, najčešće iz azijskih i euroazijskih zemalja. Njihov model integracije karakteriše sistematičan pristup organizaciji dolaska i boravka.
Osiguravanje adekvatnog smještaja u neposrednoj blizini gradilišta doprinosi smanjenju logističkih poteškoća i ubrzava proces adaptacije.
Dodatno, integracija se odvija kroz rad u mješovitim timovima, gdje strani i domaći radnici zajednički izvršavaju zadatke, čime se podstiče transfer znanja i svakodnevna komunikacija. Jasno definisana organizaciona struktura i radne procedure dodatno olakšavaju snalaženje u novom profesionalnom okruženju.
Sličan, ali dodatno formalizovan pristup primjenjuje Prevent Group, jedna od vodećih kompanija u sektoru automobilske industrije u Bosni i Hercegovini, koja zapošljava nekoliko hiljada radnika u svojim pogonima.
Usljed povećanih potreba proizvodnje, kompanija povremeno angažuje i strane radnike, posebno na operativnim i tehničkim pozicijama. Integracija se zasniva na standardizovanom procesu uvođenja u posao, koji uključuje obavezne obuke iz oblasti zaštite na radu, kao i upoznavanje sa proizvodnim standardima i procedurama.
Poseban značaj ima mentorski pristup, gdje iskusniji radnici pružaju kontinuiranu podršku novozaposlenima. Ovakav model omogućava relativno brzu adaptaciju i doprinosi održavanju visokog nivoa produktivnosti i kvaliteta proizvodnje.
Na području Republike Srpske, pozitivan primjer predstavlja Integral Inženjering iz Laktaša, kompanija koja zapošljava nekoliko stotina radnika i realizuje projekte širom regiona.
U cilju prevazilaženja nedostatka domaće radne snage, kompanija sve češće angažuje strane radnike, prvenstveno u građevinskom sektoru.
Posebnost njihovog pristupa ogleda se u dugoročnijem angažmanu radnika, čime se prevazilazi model isključivo sezonskog zapošljavanja. Integracija se ostvaruje kroz kontinuiranu obuku na radnom mjestu i uključivanje radnika u stabilne timove, što omogućava postepeno usvajanje specifičnih vještina i radnih normi.
Ovakav pristup doprinosi smanjenju fluktuacije radne snage, što je od posebnog značaja u sektoru koji karakteriše visoka mobilnost zaposlenih.
U posljednjim godinama kompanija Perutnina Ptuj Srbac postala je jedan od važnijih privrednih subjekata u Republici Srpskoj, ne samo zbog proizvodnje pilećeg mesa, nego i zbog razvoja radne snage i uključivanja stranih radnika u proizvodne procese.
Zbog rasta proizvodnih kapaciteta i potrebe za većim brojem radnika, u pogonima u Srpcu angažovani su i radnici iz inostranstva, koji zajedno sa domaćim zaposlenima čine važan dio proizvodnog sistema.
Njihova integracija odvija se kroz svakodnevni zajednički rad u klaonici, preradi i logistici, uz organizovane obuke i upoznavanje sa standardima sigurnosti hrane i tehnologijom rada.
Kompanija je posebno fokusirana na obuku i prilagođavanje radnika, bez obzira na porijeklo, kako bi se osigurala ista pravila i kvalitet rada za sve zaposlene. Time se stranima radnicima omogućava lakše uklapanje u radnu sredinu, dok domaći radnici i menadžment pomažu u prenošenju znanja i radnih navika.
Takav model doprinosi stabilnosti proizvodnje, ali i boljoj socijalnoj integraciji u radnom okruženju, jer se naglasak stavlja na timski rad i zajedničke ciljeve, a ne na razlike među zaposlenima.
Analizirani primjeri ukazuju na to da uspješna integracija stranih radnika u Bosni i Hercegovini prvenstveno zavisi od proaktivnog pristupa poslodavaca. Ključni elementi takvog pristupa uključuju obezbjeđivanje osnovnih životnih uslova, strukturisanu obuku, rad u mješovitim timovima te jasno definisane organizacione procedure.
U nedostatku sveobuhvatnih sistemskih rješenja, upravo ovakve inicijative na nivou kompanija predstavljaju važan doprinos razvoju stabilnijeg i inkluzivnijeg tržišta rada. Ipak sagledavajuće pozitivne primjere iz prakse i dalje nam nedostaju dinamičniji programi kao što je učenje jezika, integracija u društvene tokove lokalne zajednice kroz upoznavanje kulture, običaja, tradicije, kao i upoznavanje istih segmenata od strane domaćeg stanovništva kada je riječ o specifičnostima zemalja iz kojih dolaze strani radnici.
Takav pristup otvara bolju integraciju stranih uposlenika, ali i oblikuje zadovoljnijeg i produktivnijeg radnika, te daje mogućnost otvaranja novih radnih mjesta za nezaposlene osobe sa Zavoda za zapošljavanje koji bi se aktivno mogli uključiti uz određene kratkoroične obuke i za ovakave poslove koji su usko vezani za integraciju stranih radnika.
