Ljeta kakva danas pamtimo nekada su bila izuzetak. Temperature iznad 35 stepeni, tropske noći bez osvježenja, suše koje traju sedmicama i oluje praćene gradom postale su gotovo uobičajena pojava. Naučnici upozoravaju da to nije prolazni ciklus, već posljedica klimatskih promjena koje se ubrzano odvijaju širom planete, pa tako i u Bosni i Hercegovini.
Gotovo da ne prođe ljeto bez upozorenja na ekstremne vrućine. Klima uređaji rade bez prestanka, potrošnja električne energije ruši rekorde, a poljoprivrednici sa zebnjom gledaju u nebo, čekajući ili kišu ili novo nevrijeme.
Mnogi će reći da su i ranije postojale visoke temperature. Istina je da jesu, ali ono što se promijenilo jeste njihova učestalost i trajanje. Toplotni talasi danas dolaze češće, traju duže i zahvataju mnogo veća područja nego prije nekoliko decenija.
BiH se zagrijava
Prema riječima direktora Protivgradne preventive Republike Srpske, Tihomira Dejanovića, brojna istraživanja pokazuju da se klima u Bosni i Hercegovini značajno promijenila.
“Istraživanja u kojima su učestvovali Republički hidrometeorološki zavod Republike Srpske, Prirodno-matematički fakultet u Banjoj Luci i međunarodne organizacije pokazala su da se klima BiH sve više približava nekadašnjoj klimi sjeverne Grčke. Prosječna godišnja temperatura porasla je za oko 0,8 stepeni, dok je tokom vegetacionog perioda povećanje veće od jednog stepena”, kaže Dejanović.
Istovremeno se mijenja i raspored padavina.
Dok su nekada kiše bile ravnomjernije raspoređene tokom ljeta, danas su sušni periodi znatno duži, a kada padavine stignu, često dolaze u obliku kratkih, ali izuzetno jakih pljuskova praćenih grmljavinom i gradom.
“Ljeta su sve sušnija, zime toplije i sa sve manje snijega”, dodaje Dejanović.
Zašto su ljeta danas toliko drugačija?
Ako vam se čini da su ljeta prije dvadeset ili trideset godina bila podnošljivija – niste jedini. I naučna mjerenja potvrđuju da se klima mijenja.
Glavni razlog je sve veća koncentracija gasova sa efektom staklene bašte u atmosferi. Njih najviše proizvode automobili, fabrike, termoelektrane i grijanje na fosilna goriva, dok dodatni problem predstavlja nekontrolisana sječa šuma koje prirodno upijaju ugljen-dioksid.
Zbog toga Zemlja zadržava sve više toplote, pa raste prosječna temperatura vazduha.
Evropa gori brže od ostatka svijeta
Dok se cijela planeta zagrijava, Evropa se zagrijava gotovo dvostruko brže od globalnog prosjeka. Upravo zbog toga posljednjih godina obaraju se temperaturni rekordi u gotovo svim evropskim zemljama, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Poseban problem predstavljaju tropske noći, kada temperatura ni nakon zalaska sunca ne pada ispod 20 stepeni. Tada se organizam ne uspijeva rashladiti, pa rastu rizici od toplotnog udara, iscrpljenosti i pogoršanja hroničnih bolesti.
Ako se sadašnji trend nastavi, stručnjaci procjenjuju da bi temperature iznad 40 stepeni Celzijusa u narednim decenijama mogle postati redovna pojava i na području Republike Srpske.
Najveći udar na poljoprivredu
Promjene najviše osjećaju poljoprivrednici. Suša smanjuje prinose kukuruza, voća i povrća, dok jaka nevremena u samo nekoliko minuta mogu uništiti višemjesečni trud.
Dejanović ističe da čovjek ne može zaustaviti vremenske procese, ali može ublažiti njihove posljedice.
“Posljednjih petnaest godina imamo povećan broj nestabilnih dana. Rješenja postoje, od protivgradne zaštite, preko sadnje drveća i vjetrozaštitnih pojaseva, do čišćenja odvodnih kanala i razvoja sistema navodnjavanja”, kaže on.
Podsjeća da je Vlada Republike Srpske od 2010. godine uložila više od 30 miliona maraka u razvoj protivgradnog sistema, uključujući meteorološke radare i automatske protivgradne stanice. Prema njegovim riječima, zahvaljujući tim ulaganjima štete od grada znatno su manje nego u pojedinim zemljama regiona.
Šta rade druge države?
Mnoge evropske zemlje već prilagođavaju svoje gradove novim klimatskim uslovima.
Sade se milioni novih stabala, grade parkovi i zelene površine koje snižavaju temperaturu u urbanim sredinama, uvode se sistemi za prikupljanje kišnice, a sve više ulaže se u obnovljive izvore energije kako bi se smanjila emisija štetnih gasova.
Pojedine države tokom ekstremnih vrućina ograničavaju rad na otvorenom, dok gradovi otvaraju posebne rashladne centre u kojima građani mogu potražiti spas od visokih temperatura.
Istovremeno, na globalnom nivou održavaju se klimatski samiti, usvajaju nove strategije i postavljaju ambiciozni ciljevi kroz inicijative i konferencije, na kojima se države obavezuju da će smanjiti emisiju štetnih gasova i usporiti klimatske promjene.
Međutim, između usvojenih deklaracija i stvarnih rezultata i dalje postoji veliki jaz. Dok se pišu novi akcioni planovi, popunjavaju izvještaji i označavaju ispunjene stavke u dokumentima, građani posljedice osjećaju mnogo konkretnije kroz sve duže toplotne talase, neprospavane tropske noći, sušna polja i oluje koje za nekoliko minuta mogu napraviti ogromnu štetu.
Po svemu sudeći, pred nama su, još mnoga ljeta u kojima će klima uređaji raditi bez prestanka, noći biti sve toplije, a pitanje “kada će pasti kiša” postajati važnije od pitanja “gdje ćemo na odmor”.
